Crna Gora je od decembra 2020. do danas ušla u fazu uvećanja državnog duga, nakon što su “nove” vlasti gotovo u potpunosti podmladile zatečeni dug. Ipak, ovaj manevar je izveden uglavnom po kamatama višim od onih koje su važeće za prethodne zajmove. Računica pokazuje da će do kraja naredne godine dug biti veći za skoro trećinu u odnosu na kraj 2020. godine, dok investicije koje bi opravdale ovaj rast gotovo da nisu realizovane.

Kraj 2020. godine dočekan je sa ukupnim državnim dugom od 4,409 milijardi eura. U taj iznos uračunato je i 750 miliona eura koje je Vlada Zdravka Krivokapića uzela kroz emisiju obveznica u prvih dana mandata, pripremljenih u značajnoj mjeri od prethodne Vlade Duška Markovića, tačnije ministra finansija Darka Radunovića.

Prve godine mandata nove Vlade zabilježen je period 2021-2022. kada je državni dug smanjen za približno 300 miliona eura. Međutim, ubrzo se praksa vratila u prethodni režim – iz godine u godinu država uzajmljuje više nego što vraća povjeriocima, a troškovi nadmašuju prihode. Takvo stanje se očekuje da traje makar do kraja mandata Vlade Milojka Spajića, pod uslovom da globalni i unutrašnji faktori ne odvrate kreditore od novih pozajmica.

Do kraja 2023. godine, posljednjeg dana prije nego što je Vlada ušla u pun mandat, državni dug iznosio je 4,12 milijardi eura. Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, dug u septembru 2025. dostigao je 4,705 milijardi, dok se do kraja godine najavljuje dalji rast. Projekcije iz predloženog zakona o budžetu za 2026. godinu predviđaju da će dug do kraja naredne godine narasti na 5,88 milijardi eura.

Resorno Ministarstvo navodi da bi se u izbornoj 2027. dug mogao smanjiti na 5,72 milijardi, dok bi se dalji rast nastavio već 2028. godine, sa ciljem od 5,928 milijardi. S obzirom na dosadašnju praksu svake nove Vlade da uveća stavku državnih rashoda, ove projekcije mogu biti konzervativne.

“Nova zaduženja realizuju se isključivo radi urednog refinansiranja postojećih dugova i finansiranja kapitalnih projekata od strateškog značaja – onih koji treba da unaprijede infrastrukturu, privuku investicije i podignu BDP”, poručio je ministar finansija Novica Vuković, ističući da projektovana kretanja duga ostaju u okvirima održivosti, dok Vlada nastavlja da se vodi evropskim standardima i najboljim međunarodnim praksama.

Međutim, ocjene međunarodnih finansijskih institucija pokazuju drugačiju sliku. MMF, na primjer, u svom nedavnom izvještaju upozorava da Vlada nije dosljedna u poštovanju crnogorskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ističući rizike u upravljanju javnim finansijama. Analitičar Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga komentariše da Vlada u praksi sistematski krši zakone, vodeći politiku fiskalne ekspanzije u najnepovoljnijem trenutku.

Ako se osvrnemo na predizborne kampanje Narodne sloge, Liberalnog saveza i Narodne stranke, poruka “Đe su pare/Vratite pare” iz 1995. i dalje zvuči aktuelno. Parafrazirano, pitanje danas glasi: gdje su utrošeni krediti koje je aktuelna vlast uzela, zašto dug raste skoro trećinu u odnosu na 2020., i koja infrastruktura ili investicije opravdavaju ovakav rast?

Umjesto rasprave o tim pitanjima, Vlada insistira da su vraćeni krediti “stari”, tj. naslijeđeni iz DPS mandata. Ali stvarnost je drugačija – u decembru 2020. počinje vraćanje kredita uzetih nakon formiranja nove Vlade, uključujući emisiju obveznica od 750 miliona eura.

Prema podacima Ministarstva finansija, od decembra 2020. do danas vraćeno je preko 2,7 milijardi eura starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu aktuelne Vlade. Međutim, interpretacija je često selektivna – dugovi iz 2020. (1,35 milijardi) pripisuju se prethodnim vlastima, dok se zasluge za vraćanje dijela tih dugova prepisuju novoj vlasti. Zapravo, Markovićeva Vlada je isplatila većinu od 666 miliona vraćenih dugova, 120 miliona više nego što je bilo planirano budžetom tada.

Pregledom budžeta za period 2020–2025. godine vidi se da je država imala obavezu da vrati ukupno 2,946 milijardi eura. Podaci pokazuju da je do sada isplaćeno 2,749 milijardi, a do kraja ovog kvartala potrebno je platiti još oko 200 miliona. Istovremeno, uzeto je 3,834 milijardi novih kredita, dok je Milojko Spajić, kao premijer i ministar finansija, često zaduživao državu iznad planiranih budžetskih okvira. Najave govore da bi do kraja godine Vlada mogla zadužiti dodatnih 500 miliona.

Zaključno, od decembra 2020. do danas, vlast je uspjela samo da zamijeni stari dug novim, skupljim zaduženjima. Kamate rastu, investicija nema dovoljno da pokrije dug, a ekonomija funkcioniše poput hrčka u točku, dospjele kredite i kamate plaćamo novim kreditima, dok Vlada preusmjerava dio sredstava u potrošnju i hvali svoja ekonomska dostignuća, bez stvarnog plana za vraćanje duga.