Ekonomska analitičarka Mila Kasalica, gostujući u informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenila je da će građani koji tek budu dolazili na šaltere u narednom periodu osjetiti razočarenje zbog ekonomskih kretanja u zemlji.

Ona je istakla da, ukoliko je povećana minimalna penzija, istovremeno je morala biti sačuvana i kategorija minulog rada, odnosno akumuliranog staža. Prema njenim riječima, upravo će oni koji tek dolaze na šalter najbolje osjetiti posljedice postojećih politika.

Govoreći o inflaciji, koja je u maju iznosila 3,6 odsto, Kasalica je navela da pored uvozne postoji i interno generisana inflacija, koju, kako tvrdi, nadležne institucije ne mjere na odgovarajući način. U tom kontekstu je poručila da „svi ćemo mi dobiti minimalnu penziju“ te da bi građani morali početi da štede, ili da razmišljaju o dodatnoj nekretnini koju bi izdavali, odnosno da rade do kasnih godina života.

Dodala je i da se u inflaciji ne dešava ništa neobično, ali je uputila kritiku državnom sekretaru Ministarstva finansija, poručivši mu da „konačno izađe iz bot ponašanja“.

Upoređujući Crnu Goru sa regionom, naglasila je da zemlja nije među najgorima po inflaciji, ali i da postoje bitne razlike u odnosu na susjede. Kako je navela, Srbija i Albanija su proizvodne ekonomije, Bosna i Hercegovina se razvija i mora da uvozi, dok Hrvatska, kao članica Evropske unije, trpi posljedice energetske krize i globalnih geopolitičkih tenzija, uključujući i udare SAD-a na Iran. Upozorila je i da Crna Gora još nema jasnu sliku stvarnih efekata, jer se, prema njenim riječima, akcize ne mjere na pravi način i to na štetu države.

Komentarišući osjećaj građana da za isti novac mogu kupiti manje nego ranije, te pitanje odgovornosti za takvo stanje, Kasalica je poručila da odgovornosti zapravo neće biti.

– Ne, niko neće odgovarati, kao što nije ni za jednu krizu u posljednjih 36 godina. To je zato što nemamo pravosudne organe koji bi odgovarali, i oni svojim nekvalitetnim radom doprinose ovoj interno generisanoj inflaciji –  navela je ona.

Istakla je da crnogorska ekonomija ima određenu žilavost, što je potvrđeno podacima iz posljednjih 15 godina, ali je dodala da dva važna segmenta — mladi i penzioneri — u tome još ne doprinose u dovoljnoj mjeri.

Govoreći o javnim nabavkama, navela je da je država kroz njih trgovala u iznosu od 66 miliona eura za farmaceutske proizvode, te da su ljekovi skupi i da će takvi i ostati. Pritom je ukazala na praksu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je, kako je rekla, farmaceutska industrija dobila političku podršku da zadrži visoke cijene.

Takođe je kritikovala planiranje javnih nabavki, ističući da bi ono trebalo da se radi za period od tri godine unaprijed, dok se u Crnoj Gori, kako je navela, planira tek za naredni mjesec.

Posebno se osvrnula i na kašnjenje u izboru Fiskalnog savjeta, ocijenivši da je to posljedica činjenice da država nema funkcionalno Ministarstvo finansija ni stabilnu vladu. U tom procesu, prema njenim riječima, predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije Boris Mugoša, pokušava da na umjeren način poveže stvari i pronađe rješenja.

Kasalica je upozorila i da, ukoliko je premijer Milojko Spajić istovremeno i politički dominantan u Fiskalnom savjetu, onda taj organ ne može imati funkciju kontrole izvršne vlasti. Podsjetila je i da su u ranijim ciklusima birani kandidati koji nijesu dovoljno razumjeli budžetski sistem, te izrazila žaljenje što Jakov Milatović i dalje, kako je ocijenila, zastupa političke pristupe koji jačaju političke pozicije umjesto institucionalne stručnosti.

Navela je i da je neophodno da Spajić i Milatović predlože tri člana Fiskalnog savjeta, te da dvije od predloženih osoba moraju biti profesorica Katarina Živković i još jedna stručna kandidatkinja iz akademske zajednice, profesorica Vujošević.

Na kraju je zaključila da svako ko dolazi na javna saslušanja pred poslanike aktuelnog skupštinskog saziva treba da bude svjestan da, kako je ocijenila, „preko puta sjede ljudi koji često ne razumiju suštinu tema“, te da to ne treba shvatati lično.