Kirije će progutati „Euro model“: Podstanari upozoravaju da će veća plata završiti kod stanodavaca

post-img Foto: Shutterstock, Ilustracija
autor-img 24KROZ7 08.10.2026. 09:42

Najavljeno povećanje zarada od januara 2027. godine moglo bi imati mnogo slabiji efekat na životni standard građana ukoliko istovremeno nastave da rastu zakupnine, cijene nekretnina i ostali troškovi stanovanja. Na to upozorava Udruženje podstanara Crne Gore „Moj dom“, koje traži od Vlade da prije početka primjene Euro modela procijeni njegove moguće posljedice po tržište zakupa i dostupnost stanova.

Iz „Mog doma“ poručuju da visina plate sama po sebi ne govori dovoljno o tome kako građani žive. Ključno je, kako navode, koliko novca ostane domaćinstvu nakon što se plate stan, režije, hrana i prevoz.

– Pravo pitanje je: koliko će građaninu ostati nakon što plati stan – navode iz Udruženja.

Euro model predviđa minimalne neto zarade od 1.000 eura za zaposlene sa osnovnim i nižim nivoom obrazovanja, 1.250 eura za zaposlene sa srednjim i 1.400 eura za zaposlene sa visokim obrazovanjem. U „Mom domu“ pozdravljaju povećanje primanja, ali upozoravaju da se ono ne može posmatrati odvojeno od troškova života.

Ukoliko bi sa većim platama istovremeno porasle zakupnine, cijene stanova, troškovi kredita, režije i drugi osnovni izdaci, dio ili čak čitav efekat većih zarada mogao bi, prema njihovoj ocjeni, biti potrošen upravo na stanovanje.

Problem posebno pogađa veliki broj domaćinstava. Prema posljednjem Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, u Crnoj Gori ima 23.218 podstanarskih domaćinstava, što predstavlja 10,8 odsto svih domaćinstava. Pored toga, 21.295 domaćinstava živi u stanovima svojih roditelja, djece ili drugih rođaka.

– To znači da stambeno pitanje nije pitanje malog broja građana, već jedno od ključnih pitanja životnog standarda u Crnoj Gori – poručuju iz „Mog doma“.

Dodatnu težinu ovoj temi daje podatak da je prosječna neto zarada u Crnoj Gori u avgustu 2026. godine iznosila 1.040 eura.

Udruženje zato predlaže da Vlada uvede poseban „Test stanovanja Euro modela 2027“, kroz koji bi se za različite kategorije domaćinstava računali prihodi, troškovi stanovanja i iznos novca koji ostaje nakon podmirivanja osnovnih potreba.

Takva analiza, prema predlogu „Mog doma“, trebalo bi da obuhvati neto prihod domaćinstva, prosječnu tržišnu zakupninu, troškove električne energije, vode, grijanja i drugih režija, kao i izdatke za hranu i prevoz. Istovremeno bi trebalo pratiti koliki dio prihoda odlazi na stanovanje i koliko novca domaćinstvu ostaje nakon podmirivanja osnovnih životnih troškova.

Iz Udruženja navode da razlika između 600 i 300 eura preostalog novca nakon plate i stanovanja nije samo statistička.

– To je stvarni životni standard – ističu.

Posebnu pažnju „Moj dom“ skreće na cijene nekretnina. Prema najnovijim podacima MONSTAT-a, prosječna cijena novogradnje u Crnoj Gori u drugom kvartalu 2026. godine dostigla je 2.557 eura po kvadratnom metru.

Zbog toga Udruženje smatra da stanovanje više ne može biti tretirano isključivo kao pitanje socijalne politike.

– Stanovanje je ekonomska politika – poručuju iz Udruženja.

Njihovo upozorenje odnosi se i na mogućnost da veća primanja, bez istovremenog praćenja cijena stanova i zakupnina, dio ekonomskog efekta povećanja zarada usmjere ka tržištu nekretnina umjesto ka stvarnom povećanju kupovne moći građana.

Iz „Mog doma“ pritom naglašavaju da ne tvrde kako će Euro model automatski izazvati rast kirija. Njihova zabrinutost odnosi se na mogućnost da veći raspoloživi prihodi povećaju potražnju za nekretninama, dok ograničena ponuda i nedovoljno uređeno tržište zakupa mogu dodatno pritiskati cijene.

Podstanari, kako navode, ne traže od države da određuje tržišnu cijenu svakog stana. Umjesto toga, traže da tržište zakupa konačno bude uređenije i transparentnije.

U tom kontekstu podsjećaju da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine otvorilo javne konsultacije za izradu Nacrta zakona o zakupu stanova. U obrazloženju je navedeno da je tržište dugoročnog zakupa u privatnom vlasništvu nedovoljno uređeno i transparentno, dok je rok za dostavljanje komentara 9. oktobar 2026. godine.

Za „Moj dom“ Euro model, stambena politika i novi zakon o zakupu ne bi trebalo da budu tri odvojene politike.

– To mora biti jedan sistem – poručuju iz Udruženja.

Među zahtjevima koje upućuju Vladi jeste i uključivanje troškova stanovanja i zakupnine u procjenu efekata Euro modela, kao i redovno praćenje cijena dugoročnog zakupa po opštinama i udjela prihoda koji domaćinstva izdvajaju za stanovanje.

Traže i da se raspoloživi prihod nakon plaćanja stanovanja uvede kao jedan od pokazatelja životnog standarda. Uz to, zalažu se za ubrzanje donošenja Zakona o zakupu stanova, veću pravnu zaštitu i zakupaca i zakupodavaca, razvoj sistema javnog i pristupačnog najma, kao i uključivanje postojećeg stambenog fonda koji trenutno nije u funkciji stanovanja u dugoročnu stambenu politiku.

Suština njihovog upozorenja je da povećanje zarada mora biti praćeno mjerama koje povećavaju dostupnost stanovanja.

– Ne pitamo samo koliko će građanin zarađivati od januara 2027. godine. Pitamo koliko će mu ostati kada plati kiriju – navode iz „Mog doma“.

Prema njihovom stavu, ako je cilj Euro modela povećanje životnog standarda, njegov uspjeh ne može se procjenjivati samo prema novom iznosu plate. Mora se gledati i koliko novca građaninu ostaje za život nakon što plati svoj dom, zaključuju iz Udruženja podstanara Crne Gore „Moj dom“.

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku