Kompanija Geoprojekt nalazi se u neobičnoj poziciji kada je riječ o projektu izgradnje stambenog naselja na Veljem brdu. Ista firma koja je angažovana da sprovede hidrogeološka istraživanja šireg područja Mareze, uključujući dio prostora Veljeg brda, istovremeno je dio konzorcijuma koji je predao jedinu ponudu za projektovanje i izgradnju prve faze tog naselja.

U pitanju su poslovi koji su finansijski i sadržajno povezani sa istim prostorom, ali iz Geoprojekta i Ministarstva javnih radova, koje je naručilac oba posla, poručuju da između njih nema konflikta interesa i da je sve sprovedeno u skladu sa zakonom.

Geoprojekt iz Podgorice izradio je u aprilu „Preliminarnu hidrogeološku studiju o mogućem uticaju izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza“. Nakon toga angažovan je za detaljna hidrogeološka istraživanja šireg područja Mareze, čiji se rezultati očekuju u septembru naredne godine.

Istovremeno, u junu je konzorcijum čiji je Geoprojekt član predao jedinu ponudu za izgradnju prve faze stambenog naselja na Veljem brdu, procijenjenu na 40 miliona eura. Ponuda je proglašena najpovoljnijom.

Tako se ista kompanija našla na dvije strane istog projekta: za hidrogeološka istraživanja Mareze i Veljeg brda od Ministarstva javnih radova dobija 120.000 eura, dok je u ponudi za izgradnju prve faze naselja predviđeno da Geoprojekt obavi geološka istraživanja lokacije na kojoj će biti podignute zgrade, za šta je predviđeno 40.000 eura.

U aprilu upozorenje na moguću vezu Mareze i Veljeg brda

Direktorica Geoprojekta Milica Popović u aprilu je potpisala dokument pod nazivom „Preliminarne hidrogeološke studije o mogućem uticaju izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza“.

U toj studiji navedeno je da djelovi karstno-pukotinske izdani na području obuhvaćenom Generalnim urbanističkim planom Veljeg brda mogu imati direktnu hidrauličku vezu sa izvorištem Mareza. Posebno su izdvojene sjeverne i sjeveroistočne padine Veljeg brda, uz napomenu da se ne mogu isključiti ni drugi djelovi terena obuhvaćeni planom.

Studijom je takođe navedeno da, dok se ne sprovedu namjenska hidrogeološka istraživanja, treba pretpostaviti da se djelovi terena Veljeg brda mogu nalaziti u zonama II ili III sanitarne zaštite izvorišta.

U dokumentu se upozorava i da bi eventualno ugrožavanje Mareze imalo nesagledive posljedice za Glavni grad, ali i za cijelu Crnu Goru, zbog čega je potrebno sprovesti sveobuhvatna hidrogeološka istraživanja radi trajne zaštite izvorišta.

Popović je tada navela i da prije izrade glavnih projekata za objekte budućeg naselja treba sprovesti namjenska detaljna hidrogeološka istraživanja. Tek nakon dobijanja rezultata, prema dokumentu, trebalo bi izraditi Glavni projekat određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta Mareza, kojim bi se propisale detaljne mjere zaštite.

Glavni projekat naselja predstavlja preduslov za početak njegove gradnje.

Nekoliko mjeseci kasnije Geoprojekt postaje dio konzorcijuma za gradnju

Upravo zbog toga posebno se izdvaja činjenica da je ista kompanija koja je u aprilu ukazivala na moguću hidrogeološku vezu Veljeg brda i Mareze, kao i potrebu da se prije izrade glavnih projekata sprovedu dodatna istraživanja, već u junu učestvovala u konzorcijumu koji je ponudio da projektuje i izgradi prvu fazu naselja.

U odgovorima na pitanja „Vijesti“, međutim, Geoprojekt sada drugačije opisuje prirodu svog hidrogeološkog angažmana.

Popović tvrdi da istraživanja šireg područja Mareze ne predstavljaju stručnu ocjenu da li je na Veljem brdu moguće ili nemoguće graditi.

Prema njenim riječima, ta istraživanja imaju za cilj obezbjeđivanje stručne osnove za zaštitu izvorišta Mareza i obuhvataju šire hidrogeološko područje koje samo jednim dijelom obuhvata Velje brdo.

Ona ističe da rezultati treba da definišu uslove zaštite izvorišta, a ne da daju procjenu mogućnosti gradnje na konkretnoj lokaciji.

Popović navodi i da su rezultati istraživanja objektivni stručni nalazi koji ne mogu biti prilagođavani interesima bilo kog investitora, izvođača ili učesnika u drugom postupku.

Međutim, upravo je u ranijem dokumentu koji je potpisala navedeno da se ispituje „mogući uticaj izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza“, kao i da prije izrade glavnih projekata treba sprovesti detaljna hidrogeološka istraživanja.

Geoprojekt: Dva posla su potpuno nezavisna

Iz kompanije insistiraju na tome da između hidrogeoloških i geotehničkih istraživanja nema sukoba interesa.

Popović navodi da je učešće Geoprojekta kao podizvođača za geotehnička istraživanja u drugom postupku javne nabavke potpuno nezavisno od hidrogeoloških istraživanja Mareze.

Prema objašnjenju kompanije, riječ je o dvije različite vrste istraživanja, sa različitim predmetom, ciljevima i metodologijama.

Hidrogeološka istraživanja usmjerena su na zaštitu izvorišta i podzemnih voda, dok se geotehnička istraživanja odnose na utvrđivanje karakteristika terena za potrebe projektovanja i građenja.

Zbog toga iz Geoprojekta smatraju da ne postoji zakonski osnov da se njihovo učešće u oba postupka tretira kao sukob interesa, niti da bi to moglo biti razlog za isključenje ponuđača ili nepotpisivanje ugovora.

„Vijesti“ su kompaniju pitale da li ipak postoji konflikt interesa imajući u vidu da zaključci hidrogeoloških istraživanja mogu imati uticaj na drugi, višemilionski posao projektovanja i gradnje stambenog naselja na istoj lokaciji.

Ministarstvu javnih radova postavljeno je pitanje može li ta okolnost uticati na odluku o potpisivanju ugovora sa jedinim ponuđačem.

Ministarstvo takođe tvrdi da nema zakonskog osnova za konflikt interesa

Ministarstvo javnih radova, koje je naručilac i hidrogeoloških istraživanja Mareze i gradnje prve faze naselja, pozvalo se na Zakon o javnim nabavkama.

Iz Ministarstva navode da je zakonom definisano šta predstavlja sukob interesa i da u konkretnom slučaju ne postoji takva situacija.

Kao ključni argument navode da Geoprojekt nije učestvovao u izradi ili reviziji tehničke dokumentacije, niti je pružao tehničke konsultacije koje su korišćene za pripremu tenderske dokumentacije ili dokumentacije na osnovu koje se realizuje ugovor o projektovanju i izgradnji prve faze naselja.

Zbog toga Ministarstvo smatra da ne postoji zakonski osnov za utvrđivanje sukoba interesa u smislu člana 42 Zakona o javnim nabavkama, niti za isključenje Geoprojekta iz postupka ili nepotpisivanje ugovora po tom osnovu.

Takvo obrazloženje praktično znači da Ministarstvo hidrogeološka istraživanja mogućeg ugrožavanja Mareze ne smatra dijelom dokumentacije koja može uticati na projektovanje i izgradnju naselja.

Ipak, ostaje činjenica da ista kompanija istovremeno dobija posao da ispituje uslove zaštite izvorišta na području koje uključuje Velje brdo, dok kroz konzorcijum učestvuje u poslu vrijednom 40 miliona eura koji podrazumijeva projektovanje i izgradnju prve faze naselja.

Još jedna važna okolnost je to što je upravo u prethodnoj studiji Geoprojekta navedeno da između pojedinih djelova Veljeg brda i Mareze može postojati direktna hidraulička veza, da postoji mogućnost da se određeni djelovi lokacije nalaze u zonama sanitarne zaštite i da detaljna hidrogeološka istraživanja treba završiti prije izrade glavnih projekata budućeg naselja.

Bez obzira na to što i kompanija i Ministarstvo tvrde da pravnog konflikta interesa nema, vremenski slijed poslova i njihova povezanost sa istom lokacijom otvaraju pitanje kako će se obezbijediti puna nezavisnost istraživanja od interesa konzorcijuma koji želi da učestvuje u izgradnji naselja.