Na sjednici Odbora za turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu održano je kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tokom kojeg su izrečene brojne tvrdnje o stanju u sektoru, ali i o protestima poljoprivrednika koji su prethodnih mjeseci ukazivali na višak mlijeka i probleme u otkupu.

Ministar Vladimir Joković je u svom obraćanju zauzeo oštar stav prema farmerima koji su organizovali proteste, tvrdeći da su oni, po njegovom mišljenju, vještački kreirali krizu. Kako je naveo, u pozadini protesta stoje politički motivi, uz poruku da se dio nezadovoljnih još nije pomirio sa političkim promjenama od 30. avgusta. Istakao je i da, prema njegovim riječima, „nikada nije bilo potrebe za prosipanjem mlijeka“, te da su takvi postupci bili „performansi“ i pokušaj stvaranja slike o lošem stanju u sektoru.

Joković je dodatno naglasio da, kako tvrdi, situacija u mljekarskom sektoru nikada nije bila bolja u istoriji Crne Gore. Prema njegovim navodima, farmeri u Crnoj Gori imaju najvišu otkupnu cijenu i najveće subvencije u Evropi, a višak mlijeka, kako kaže, proizlazi iz uspješnog rada njegovog resora. Takođe je tvrdio da su evropske delegacije koje su posjećivale Crnu Goru ocijenile rezultate ministarstva kao „šampionske“.

U tom kontekstu, naveo je i da je otkup sirovog mlijeka povećan za 18 odsto u odnosu na prethodni period, dok je broj poljoprivrednih gazdinstava porastao sa oko 18.000 na gotovo 25.000 od njegovog stupanja na funkciju. Posebno je istakao podatak o otkupnoj cijeni mlijeka, tvrdeći da se uz državne i lokalne subvencije dolazi do iznosa od oko 87 centi po litru, što je, kako je rekao, značajno iznad evropskog prosjeka.

Prema njegovim riječima, u Mađarskoj je cijena oko 39 centi, dok je u Francuskoj najviša oko 57 centi, i to za ekološko mlijeko. Na osnovu toga je postavio pitanje opravdanosti zahtjeva dijela poljoprivrednika da se agrobudžet poveća na pet odsto ukupnog budžeta, tvrdeći da većina evropskih zemalja ima znatno niže izdvajanje.

Govoreći o IPARD sredstvima, ministar je kazao da su ta sredstva u potpunosti utrošena, te najavio da će Vlada pokušati da pronađe rješenje za nekoliko stotina poljoprivrednika koji nijesu dobili podršku u okviru IPARD 1 programa, zbog nedostatka preostalih evropskih sredstava.

Osvrćući se na ranije probleme sa viškom mlijeka, Joković je naveo da je tokom prethodnih kriza dio viška uspješno izvezen, te da je, prema njegovim tvrdnjama, stvarni višak bio znatno manji od onoga što je predstavljano u javnosti. U tom kontekstu istakao je da je izvezeno oko 36.000 litara mlijeka u vrijednosti od oko 18.000 eura, uz napomenu da je izvoz bio organizovan uz pokrivene troškove.

Dodao je i da su, prema njegovim riječima, neki od protesta bili politički i medijski isforsirani, navodeći da se određeni akteri koji su učestvovali u protestima ne bave stvarnom proizvodnjom, ali su ipak javno nastupali kao predstavnici sektora. Takođe je istakao da se nijedan mljekar nije prijavio na javni poziv za izvoz viškova, iako je takva mogućnost bila otvorena.

Govoreći o jednoj od prethodnih kriza, ministar je naveo da je nakon sastanaka uz posredovanje Vlade dogovoreno smanjenje marži trgovaca i mljekara, uz ocjenu da se sektor, kako je rekao, nije mogao sam dogovoriti uprkos dugogodišnjoj saradnji. Nakon toga je, prema njegovim riječima, uslijedio i zahtjev dijela mljekara za uvoz većih količina mlijeka.

Kada je riječ o uvozu hrane, Joković je ukazao da u statistici poljoprivrednih proizvoda ulaze i artikli poput gaziranih pića, konditorskih i duvanskih proizvoda, što, kako smatra, utiče na ukupne brojke. Tvrdi da je Crna Gora objektivno zavisna od uvoza hrane, ali da na to utiču geografski uslovi, mala isplativost proizvodnje, kao i rast turističke potrošnje i životnog standarda građana.

Na kraju izlaganja, ministar je saopštio i da je izvršena revizija korisnika staračkih naknada, navodeći da su sve obaveze po tom osnovu isplaćene. Prema njegovim tvrdnjama, u postupku kontrole utvrđeno je da je nekoliko stotina korisnika naknade primalo sredstva nezakonito, uključujući i oko stotinu preminulih lica koja su i dalje bila na evidenciji.