MMF svrstao Srbiju među pet najbrže rastućih ekonomija u Evropi

post-img Foto: Reuters/Yuri Gripas
N1 08.07.2026. 11:52

Dok se najveće evropske ekonomije suočavaju sa usporavanjem, manjkom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima, pojedine manje države mogle bi u narednim godinama da ostvare znatno brži privredni rast. Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), među evropskim zemljama koje će beležiti najviše stope rasta nalaze se ekonomije od Mediterana do Istočne Evrope, uključujući i Srbiju, čiji bi rast trebalo da bude više nego dvostruko veći od proseka evrozone, piše N1.

MMF procenjuje da će privreda evrozone tokom perioda od 2027. do 2031. godine rasti prosečnim tempom od svega 1,2 odsto godišnje. Najbolji rezultat za ovaj blok očekuje se 2028. godine, kada bi godišnji rast trebalo da dostigne tek 1,4 odsto.

Evropska unija u celini trebalo bi da ostvari nešto povoljniji rezultat, sa prosečnim godišnjim rastom od oko 1,4 odsto, dok se maksimalna stopa od 1,6 odsto očekuje takođe 2028. godine.

Takav tempo rasta smatra se veoma skromnim u poređenju sa ostatkom sveta. Globalna privreda bi, prema prognozama MMF-a, u istom periodu trebalo da raste oko 3,2 odsto godišnje. Posebno brži rast očekuje se u zemljama u razvoju i azijskim tržištima u usponu, gde bi prosečna stopa trebalo da iznosi 4,6 odsto. Za Indiju se predviđa čak 6,5 odsto godišnjeg rasta, dok bi podsaharska Afrika mogla da beleži rast od približno 4,6 odsto.

Razlozi zbog kojih će evropski rast ostati ograničen povezani su sa više dugoročnih izazova. Visok nivo javnog duga, nepovoljne demografske promene, starenje stanovništva, slaba produktivnost, dugotrajno visoki troškovi energije i stalna geopolitička neizvesnost trebalo bi da spreče povratak na ranije istorijske stope ekonomskog širenja.

Ipak, u senci sporijeg evropskog proseka nalaze se manje ekonomije koje bi mogle da zabeleže znatno bolje rezultate. Prema projekcijama MMF-a, grupa država među kojima su Malta, Kosovo, Ukrajina, Srbija i Moldavija trebalo bi u narednih pet godina da raste više nego dvostruko brže od evrozone.

N1: Grafika generisana AI

5. Moldavija: Evropske integracije i reforme kao oslonac oporavka

Moldova bi prema procenama MMF-a u periodu od 2027. do 2031. godine trebalo da ostvaruje prosečan godišnji privredni rast od 3,5 odsto. Najsnažniji rezultat očekuje se 2028. godine, kada bi ekonomija mogla da poraste oko 3,7 odsto.

Ovakva prognoza dolazi nakon perioda velikih izazova za ovu zemlju. Moldavska ekonomija pretrpela je posledice rata u neposrednom susedstvu, energetske krize i suša, zbog čega je privredni rast 2024. godine gotovo potpuno izostao.

Plan oporavka zasniva se na evropskoj pomoći i sprovođenju reformi. Evropska unija je Moldaviji 2022. godine dodelila status kandidata za članstvo, dok su pregovori o pristupanju zvanično otvoreni 2024. godine. Kroz Plan rasta EU sada se usmeravaju sredstva namenjena javnim investicijama.

Pored evropskog finansiranja, važan doprinos rastu daje i domaća potrošnja. Ona je podržana povećanjem realnih zarada, ali i doznakama građana koji rade u inostranstvu, a koje predstavljaju oko deset odsto bruto domaćeg proizvoda.

Na strani ponude, ključnu ulogu imaju informacione tehnologije i druge uslužne delatnosti, koje postaju sve značajniji pokretači ekonomije.

Nakon završene revizije po članu IV za 2025. godinu u februaru, MMF je ocenio da je ekonomski oporavak Moldavije podržan dobrom žetvom, snažnom domaćom tražnjom i značajnim finansiranjem iz Evropske unije.

Fond ipak upozorava da će nastavak reformskog procesa biti presudan za budući razvoj zemlje. Kao najveće rizike navodi nastavak rata u Ukrajini, kao i mogućnost usporavanja reformi povezanih sa evropskim integracijama.

4. Srbija: Investicije i infrastruktura kao glavni pokretač rasta

Serbia se prema najnovijim procenama MMF-a nalazi neposredno ispred Moldavije kada je reč o očekivanoj stopi privrednog rasta. Za Srbiju se u periodu od 2027. do 2031. godine prognozira prosečan godišnji rast od 3,52 odsto.

Prema projekcijama Fonda, privredna aktivnost u zemlji trebalo bi dodatno da ubrza pred kraj posmatranog perioda, sa najboljim rezultatima koji se očekuju tokom 2030. i 2031. godine.

Kratkoročne ekonomske perspektive Srbije u velikoj meri povezane su sa jednim od najznačajnijih događaja koji će zemlja organizovati — specijalizovanom izložbom EXPO 2027 u Beogradu. Očekuje se da će ovaj događaj privući milione posetilaca i imati snažan uticaj na domaću ekonomiju.

Pripreme za EXPO 2027 već su pokrenule veliki investicioni ciklus, naročito u građevinarstvu i infrastrukturi. Ulaganja obuhvataju izgradnju i unapređenje autoputeva, železničke mreže, urbanu obnovu i druge velike projekte.

Pored javnih investicija, dodatni doprinos rastu daju razvoj izvozne prerađivačke industrije i velika ulaganja kineskih kompanija u sektor eksploatacije bakra.

Za razliku od ekonomija koje rast zasnivaju prvenstveno na povećanju potrošnje, u Srbiji bi glavni motor razvoja trebalo da budu upravo javna ulaganja. MMF ocenjuje da je zemlja u prethodnom periodu izgradila značajne makroekonomske zaštitne mehanizme, nakon što je uspela da obuzda inflaciju uz istovremeno očuvanje fiskalne discipline.

Ipak, Fond ukazuje i na potencijalne rizike. Među njima se izdvajaju političke tenzije uoči izbora 2027. godine, ali i izazov da se veliki javni projekti pretvore u trajno povećanje produktivnosti, a ne samo u kratkoročni podsticaj privredi.

3. Ukrajina: Obnova zemlje ključna za budući privredni oporavak

Ukraine bi prema prognozama MMF-a trebalo da ostvari prosečan godišnji privredni rast od 3,8 odsto u periodu od 2027. do 2031. godine. Posebno snažan rezultat očekuje se 2028. godine, kada bi ekonomija mogla da poraste oko 4,2 odsto.

Osnov za ovakvu procenu predstavlja pretpostavka da će doći do postepenog smirivanja ratnih sukoba, nakon čega bi usledio veliki proces obnove zemlje. Upravo obnova bi trebalo da pokrene snažan investicioni ciklus, posebno kroz ulaganja u infrastrukturu i osnovna sredstva.

Prema procenama Svetske banke, troškovi obnove Ukrajine mogli bi da dostignu gotovo 600 milijardi dolara.

Međutim, MMF upozorava da su ekonomske projekcije i dalje veoma neizvesne. U slučaju nepovoljnog scenarija, odnosno nastavka ratnih dejstava, privredni rast Ukrajine bio bi znatno slabiji. U takvim okolnostima Fond procenjuje da bi rast tokom 2027. godine mogao da iznosi svega jedan odsto.

U poslednjoj proceni po članu IV, MMF je naveo da budući izgledi ostaju izuzetno neizvesni jer rat i dalje ostavlja ozbiljne posledice po stanovništvo i ekonomiju zemlje.

2. Kosovo: Potrošnja, dijaspora i investicije održavaju visok rast

Kosovo se u izveštajima MMF-a posmatra kao posebna ekonomija u odnosu na Srbiju i nalazi se među evropskim državama sa najbržim očekivanim rastom.

Prema prognozama Fonda, privredni rast Kosova trebalo bi da se stabilizuje na nivou od oko četiri odsto godišnje. Glavni oslonci tog rasta biće snažna domaća potrošnja, javne investicije, priliv novca iz dijaspore i relativno mlada radna snaga.

MMF je u najnovijem izveštaju po članu IV za Kosovo ocenio da bi pravovremena primena Novog plana rasta Evropske unije mogla dodatno da doprinese povećanju privredne aktivnosti i zapošljavanja.

Posebno važnu ulogu u ekonomiji imaju doznake iz inostranstva, naročito iz Nemačke i Švajcarske. Novac koji šalje brojna kosovska dijaspora koristi se kako za svakodnevnu potrošnju, tako i za poslovna ulaganja.

Dodatni doprinos daju javna ulaganja u infrastrukturu i razvoj bankarskog sektora, koji podržava širenje privatne aktivnosti.

Ipak, MMF upozorava da ovaj model ima i svoje slabosti. Rast je i dalje u velikoj meri zasnovan na domaćoj tražnji i uvozu, dok Kosovo još nije izgradilo dovoljno konkurentnu izvoznu bazu koja bi dugoročno obezbedila stabilniji razvoj.

1. Malta: Ostrvska ekonomija na vrhu evropske liste rasta

Malta zauzima prvo mesto među evropskim državama prema srednjoročnim projekcijama rasta Međunarodnog monetarnog fonda. MMF očekuje da će njena privreda u narednih pet godina ostvarivati prosečan godišnji rast od gotovo četiri odsto.

Takav rezultat stavlja Maltu iznad većine evropskih ekonomija, posebno u poređenju sa evrozonom, za koju se predviđa znatno sporiji tempo širenja privrede.

Tokom prethodne decenije ova mala ostrvska država ostvarivala je izuzetno brz razvoj, sa prosečnim godišnjim rastom od gotovo sedam odsto. Glavni izvori tog uspeha bili su snažan turizam, industrija onlajn igara, kao i razvoj profesionalnih i finansijskih usluga.

Važnu ulogu u ekonomskom modelu Malte imao je i veliki priliv stranih radnika, koji su omogućili da privreda odgovori na potrebe brzo rastućih sektora i popuni brojna radna mesta.

Međutim, model zasnovan na stalnom povećanju broja zaposlenih sada ulazi u novu fazu. Nezaposlenost se nalazi blizu istorijskog minimuma, dok nedostatak radne snage postaje sve izraženiji problem.

Zbog toga Malta više ne može dugoročno da se oslanja samo na povećavanje broja zaposlenih kao glavni izvor ekonomskog rasta.

MMF upozorava da je priliv stranih radnika, koji je prethodnih godina značajno doprinosio privrednoj aktivnosti, istovremeno povećao pritisak na infrastrukturu i javne usluge. Fond ukazuje da to pokazuje ograničenja sadašnjeg modela razvoja zasnovanog na intenzivnom korišćenju radne snage.

Prema proceni MMF-a, naredna etapa ekonomskog razvoja Malte moraće u većoj meri da se zasniva na povećanju produktivnosti, a manje na rastu zaposlenosti.

Za dugoročno održavanje privrednog potencijala biće od presudne važnosti jačanje javnih finansija, kao i veća ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i inovacije.

Evropski rast ostaje usporen, ali manje ekonomije dobijaju novu šansu

Najnovije projekcije MMF-a pokazuju jasnu razliku između velikih evropskih ekonomija i manjeg broja država koje bi u narednim godinama mogle da ostvare znatno brži razvoj.

Dok će evrozona do početka naredne decenije rasti skromnim tempom zbog problema poput visokog javnog duga, demografskih izazova i slabije produktivnosti, zemlje poput Malte, Kosova, Ukrajine, Srbije i Moldavije oslanjaju se na investicije, reforme, evropsku integraciju, obnovu i prilive iz inostranstva kako bi ubrzale razvoj.

Iako svaka od ovih ekonomija ima različite izvore rasta — od turizma i usluga na Malti, preko infrastrukturnih projekata u Srbiji, evropskih fondova u Moldaviji, obnove Ukrajine, pa do domaće potrošnje i dijaspore na Kosovu — zajedničko im je to što bi u narednim godinama mogle da nadmaše evropski prosek.

Prema procenama MMF-a, upravo manje evropske ekonomije mogle bi da budu među najdinamičnijim delovima kontinenta tokom druge polovine ove decenije.

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku