Ekonomski analitičar Mirza Mulešković izjavio je da predlog zakona o budžetu za narednu godinu ne daje odgovore na mnoge ključne ekonomske izazove, dodajući da je nedovoljno učinjeno na smanjenju rashodovne strane budžeta. On je posebno istakao problem visoke potrošnje na tekuće troškove, uključujući ogromne iznose koji su planirani za zarade u javnom sektoru i konsultantske usluge.

– Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru planirano je oko 717 miliona, dok je 46 miliona namijenjeno za konsultantske usluge i 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za projekte koji će stvoriti realnu ekonomiju, koja proizvodi novu vrijednost – izjavio je Mulešković za Televiziju E.

Prema njegovim riječima, predlogom budžeta planirano je zaduženje do 900 miliona eura, ali postoji mogućnost da se Vlada zaduži još dodatno za određene infrastrukturne projekte. Mulešković je naglasio da nije dobro da se svi infrastrukturni projekti finansiraju iz zaduženja, pogotovo ako se ta sredstva koriste i za finansiranje starih dugova. Takođe, istakao je da će ove godine zaduženja biti skuplja nego u prethodnim periodima, a da Crna Gora još uvijek nema dovoljno razvijenu diversifikovanu ekonomiju koja bi omogućila veće prihode potrebne za servisiranje tih dugova.

– Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira – naglasio je Mulešković.

Iako je zaduženost od 65 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) prema njegovim riječima dobar indikator u smislu ekonomske aktivnosti, Mulešković je upozorio da struktura ekonomije mora biti takva da može vraćati pozajmljena sredstva. Takođe, naglasio je da je dobro što je Vlada odlučila da se zaduženja koriste isključivo za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugova, a ne za tekuću potrošnju.

– Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi na infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukoliko se zadužujete za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate – rekao je Mulešković.

On je takođe napomenuo da, iako je u prethodnom periodu bilo malih iznosa za otplatu duga iz tekućih prihoda, više novca je moglo biti usmjereno za ovu namjenu. U tom kontekstu, on je ukazao da se tekuća potrošnja u predloženom budžetu ipak povećava, što nije povoljan trend za održivost javnih finansija.

Mulešković je dodao da osnovna ekonomska aktivnost koja treba da bude pokretač razvoja Crne Gore jeste proizvodnja, međutim, podaci o uvozu i izvozu ukazuju na ozbiljan deficit, što znači da se u zemlji gotovo ništa ne proizvodi. To, prema njegovim riječima, predstavlja odgovor na pitanje šta nedostaje Crnoj Gori – nedostaje realna ekonomija koja stvara novu ekonomsku vrijednost.

– Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost – zaključio je Mulešković.

Prema njegovim procjenama, oko 50 odsto tekućih prihoda u budžetu za narednu godinu planirano je iz naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), što ukazuje na to da će potrošnja domaćinstava biti glavna pokretačka snaga. Međutim, Mulešković upozorava da nema odgovora na pitanje šta će se desiti ako dođe do smanjenja potrošnje, da li će građani odlučiti da štede ili ako dođe do lošije turističke sezone. On ističe da bi u tom slučaju Crna Gora mogla postati manje atraktivna, posebno ako dođe do rasta cijena usljed povećanja stope PDV-a.

– Nijesmo dobili odgovor na pitanje šta će se desiti ukoliko stranci odu. To je 100 hiljada novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda – zaključio je Mulešković.