Crna Gora neće moći naplatiti očekivane prihode od poreza na dobitke u igrama na sreću zbog tehničkih i pravnih problema u primjeni zakona. Iako je obaveza obračuna i naplate ovog poreza stupila na snagu 1. januara, priređivači igara na sreću nisu započeli njegovu primjenu jer Ministarstvo finansija nije donijelo potrebne podzakonske akte niti pojasnilo način obračuna.
Država je planirala prihod od pet miliona eura godišnje od ovog poreza kako bi nadoknadila smanjenje doprinosa za Fond PIO. Međutim, priređivači su upozorili da je zakon tehnički neizvodiv i da im nije jasno kako treba primjenjivati nova pravila. Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori saopštila je da od septembra, kada su usvojene izmjene zakona, Ministarstvo finansija nije odgovorilo na njihove dopise niti donijelo odgovarajuće pravilnike.
Slična situacija dogodila se 2014. godine, kada je takođe usvojen zakon o porezu na dobitke, ali zbog nedostatka podzakonskih akata porez nikada nije naplaćen, a zakon je povučen 2015.
Zakon predviđa oporezivanje dobitaka većih od 300 eura sa 15 odsto, ali ostaju mnoge nejasnoće. Na primjer, kako obračunati dobitke u kazinima ili kladionicama kada igrač tokom dana ostvari više uplata i dobitaka, ili ima ukupnu uplatu veću od dobitka. Priređivači ističu da bi ovakva primjena mogla dovesti do oporezivanja igrača koji nemaju stvarni dobitak. Takođe, izostanak strategije za suzbijanje sivog i crnog tržišta igara na sreću dodatno otežava primjenu.
Priređivači upozoravaju da će ovakvo zakonsko rješenje stimulisati igrače da koriste usluge nelegalnih ili stranih priređivača, gdje nema poreza, čime bi država izgubila prihode od koncesija i drugih nameta.
Priređivači su izrazili zabrinutost da će zakon ugroziti cjelokupnu industriju igara na sreću, koja zapošljava oko tri hiljade ljudi, i smanjiti prihod od koncesija. Godine 2024. država je od koncesija ostvarila prihod od 34 miliona eura, uz rast od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, uvođenjem ovog poreza rizikuje se gubitak ovih prihoda, naročito ako samo 10 odsto igrača pređe na crno tržište.
Osim toga, priređivači ističu da bi oporezivanje moglo negativno uticati na kazino turizam, koji je jedini oblik turizma u Crnoj Gori sa cjelogodišnjom sezonom. Četiri luksuzna kazino hotela u zemlji – Maestral, Splendid, Crna Gora i Merit Starlit – doprinose značajnim prihodima države, ali bi novi porez mogao odvratiti strane goste od posjete.
Komentariši