Spajićeva Vlada neće moći da ignoriše sve finansijske izazove naredne godine, a među njima nijesu samo deficit i zaduženja. Već sada je jasno da će biti ravno čudu ako budžetski deficit ostane u projektovanim okvirima, nešto ispod 300 miliona eura, piše Monitor.

U Skupštini Crne Gore za raspravu o budžetu za 2026. godinu predviđeno je 180 minuta, odnosno tri sata, ali je Vladin prijedlog usvojen gotovo trenutno, brzinom od 21 milion eura po minuti, praktično bez detaljne debate i intervencija poslanika.

Prema objašnjenju ministra finansija Novice Vukovića, država će sljedeće godine raspolagati sa 3,79 milijardi eura, koje uključuju redovne prihode od poreza, akciza i carina, prenesene depozite iz prethodne godine i planirana zaduženja. Skoro polovina tog iznosa dolazi od poreza na dodatu vrijednost (PDV).

Posebno su interesantne stavke koje se odnose na prenesene depozite i planirana zaduženja. Prije nego što je budžet upućen Skupštini, Vlada je u državnu kasu unijela oko 500 miliona eura kroz dva zaduženja. Prvo je na domaćem tržištu realizovana emisija obveznica od 50 miliona, a zatim je sa međunarodnim bankama sklopljen kreditni aranžman od 450 miliona eura.

Ministarstvo finansija tvrdi da je novac uzet radi “upravljanja likvidnošću, refinansiranja postojećih obaveza i stvaranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu”. Po zvaničnom tumačenju, riječ je o “tehničkim operacijama” u skladu sa ovlašćenjima iz budžeta za 2025. godinu, koje nijesu zahtijevale dodatnu odluku Skupštine.

Ukupna zaduženja u 2025. godini dostigla su 1,5 milijardi eura, što znači da je prekoračena granica utvrđena rebalansom za oko 100 miliona. Polumilionsko zaduženje iz decembra moglo je biti iskorišćeno za pokrivanje deficita i obezbjeđenje fiskalne rezerve, ali u usvojenom budžetu za narednu godinu tog novca nema – struktura prihoda i rashoda ostala je ista kao i prije novih zaduženja.

Vladini zvaničnici objašnjavaju da budžet prikazuje planirane novčane tokove, a ne stanje gotovine. Zbog toga novo zaduženje neće biti direktno vidljivo u Zakonu o budžetu za 2026., već tek u izvještajima o izvršenju budžeta krajem 2025. i početkom 2026. godine. Tada će postati evidentno da je država značajno povećala ukupno zaduženje i da je većina sredstava već potrošena na obaveze iz prethodne godine.

Vuković je naglasio da plan zaduženja za 2026. ostaje neizmijenjen u odnosu na novembarski prijedlog. Prema Vladinoj Odluci o zaduženju, planirano je uzimanje kredita do 500 miliona eura za pokrivanje deficita i dijela kapitalnih izdataka. Odluka takođe predviđa mogućnost dodatnog zaduženja od milijardu eura za fiskalnu rezervu i dodatne dvije milijarde za specifične projekte.

“Ostavljanje mogućnosti da se zadužimo još jednu milijardu eura ne znači da ćemo se i zadužiti, već da stvaramo pravni osnov da, ukoliko tržišna situacija bude povoljna, stvorimo depozite i rasteretimo budžet, te pravovremeno obezbijedimo otplate koje dospijevaju”, kazao je Vuković.

Ova praksa – pravovremeno obezbjeđivanje novca za otplatu dospjelih kredita – već je postala uobičajena tokom mandata Vlade Milojka Spajića, ali često se pokazalo da uzeti novac završava u tekućoj budžetskoj potrošnji. Slična situacija očekuje se i naredne godine, jer je izvjesno da će popis budžetskih troškova biti duži od planiranog.

Među neizvjesnim stavkama koje bi mogle dodatno opteretiti budžet su:

•  – moguće povećanje koeficijenta u Opštem kolektivnom ugovoru sa 90 na 100 eura (trošak 80–100 miliona),
•  – isplate novčanih naknada bivšim radnicima šumarstva i drvoprerađivačkog sektora (procjena 80–110 miliona), predviđene Zakonom o ostvarivanju prava na finansijsku podršku,
•  – produženo porodiljsko odsustvo sa 12 na 18 mjeseci za drugo dijete i 24 mjeseca za treće i svako naredno dijete, čime se povećavaju rashodi, iako nema preciznog iznosa u budžetu.

Iz NVO sektora već su ukazali na mogućnost ušteda u budžetu: dio sredstava za rad parlamentarnih partija (24 miliona), dodatni milion preusmjeren iz rezerve, te devet miliona eura namijenjenih službenim putovanjima. Međutim, kapitalni budžet je po njihovim ocjenama područje gdje uštede nisu poželjne.

Analize kapitalnog budžeta za 2025. i 2026. godine pokazuju da značajan broj planiranih investicija postoji samo formalno, sa simboličnim iznosima (1.000, 5.000 ili 10.000 eura) i bez stvarne namjere da se realizuju. To uključuje projekte u obrazovanju (osnovne škole u City kvartu i Zabjelu, Karabuško polje u Tuzima, vrtići u Beranama, Starom aerodromu i Zabjelu), javnoj bezbjednosti (rekonstrukcija administrativnih objekata MUP-a i Policije sa 10.003 eura, realizacija 0,00), pravosuđu, zdravstvu i kulturi.

Primjer problema u realizaciji kapitalnih projekata je tržnica u Mojkovcu, gdje opština nije imala gotov glavni projekat, ali je budžetski iznos ostao. Ovakvi primjeri pokazuju da problem nije novac, već politička vidljivost i procjena trajanja mandata onih koji odlučuju o projektima, kako bi ostvarili politički profit.

Usvojeni budžet za 2026. naišao je na razumijevanje i podršku gotovo svih poslanika vladajuće većine. Očekuje se da će budući rebalansi biti slični, jer izazovi nisu veliki za većinu poslanika.