Više od 50 pritužbi pristiglo je Uniji slobodnih sindikata na način obračuna neto zarada prema programu “Evropa sad 2”, a najviše žalbi dolazi od zaposlenih sa dugogodišnjim stažom, koji osjećaju da su sada dovedeni u istu ravan sa kolegama bez radnog iskustva. Primjedbe su posebno usmjerene na obračun naknade za minuli rad, za koju radnici smatraju da bi trebalo da se obračunava na osnovu novih minimalnih zarada.

Naime, zaposleni su ogorčeni što su njihova dugogodišnja odricanja i posvećenost, simbolično nagrađena kroz minuli rad, sada obezvrijeđena jer se naknada za godine radnog staža ne obračunava na novu minimalnu zaradu. Zbog toga se događa da radnici sa 30 godina radnog staža imaju istu zaradu kao njihovi kolege koji su tek počeli radni odnos. Smatraju da je ovakvo izjednačavanje nepravedno i da dodatno urušava već narušenu vrijednost dugogodišnjeg staža.

Sindikat tražio obračun na novu minimalnu zaradu, ali bezuspješno

Unija slobodnih sindikata već je ranije, prilikom izrade novog Opšteg kolektivnog ugovora, u pregovorima sa socijalnim partnerima tražila da se naknada za minuli rad obračunava na osnovu minimalne zarade, ali su poslodavci i predstavnici Vlade to odbili. Sindikat je upozoravao da bi ovakav način obračuna mogao izazvati nezadovoljstvo među zaposlenima, što se sada i obistinilo. Iz sindikata poručuju da će nastaviti da insistiraju na izmjenama koje bi osigurale pravedniji obračun plata za sve radnike.

Uprkos višemjesečnim upozorenjima, Vlada je ipak odlučila da nastavi sa novim obračunom minimalne zarade na način koji radnike sa višedecenijskim iskustvom izjednačava sa početnicima. Dodatni problemi nastaju i zbog toga što naknade za prekovremeni rad, rad vikendom ili praznicima jesu uključene u obračun minimalne zarade, dok se naknada za minuli rad, bez logičkog opravdanja, izostavlja.

Razočaranje zbog nepoštovanja zakonskih prava

Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom jasno je definisano da bi osnovna zarada zaposlenog trebalo da se uvećava za svaku navršenu godinu radnog staža. Primjera radi, zaposleni sa 30 godina radnog staža trebalo bi da ima zaradu uvećanu za 30 odsto. Međutim, ovaj oblik obračuna ne važi za minimalnu zaradu, zbog čega se dogodilo da radnik sa 30 godina iskustva i početnik imaju jednaku platu, što je, kako tvrde nezadovoljni zaposleni, “očigledna nepravda”.

Aktuelni obračun minimalne zarade predviđa da se zaposlenom izračuna osnovna zarada na osnovu koeficijenata za radno mjesto i školsku spremu. Ukoliko je osnovna zarada 450 eura, ona se za radnika sa 30 godina staža uvećava za 30 odsto, odnosno na 585 eura. Međutim, i ovom radniku se na platnoj listi prikazuje dodatak do iznosa minimalne zarade, što znači da će on dobiti samo 15 eura više i konačan iznos od 600 eura, jednako kao i početnik kojem je na zaradu od 450 eura dodano 150 eura kako bi se dostigao prag minimalne zarade.

Žalbe porodilja – dodatni udar na ionako osjetljive kategorije

Unija slobodnih sindikata dobila je pritužbe i od zaposlenih žena na porodiljskom odsustvu, koje su ostale uskraćene za bilo kakvo povećanje zarade. Naime, zarada na porodiljskom se obračunava na osnovu prosjeka zarade u proteklih 12 mjeseci i ne povećava se tokom trajanja odsustva. To znači da je, prema važećim zakonima, porodilja “kažnjena” jer, za razliku od drugih radnika kod istog poslodavca, nije ostvarila pravo na povećanje zarade koje su omogućila nova umanjenja doprinosa.

Iz Unije slobodnih sindikata najavljuju da će i ovo pitanje kandidovati nadležnim institucijama, uz napomenu da su na ovaj problem već ukazivali, ali bez konkretnih rezultata. S obzirom na sve navedene pritužbe, Sindikat planira da ove i slične primjedbe ponovo predloži socijalnim partnerima na razmatranje, u nadi da će Vlada i poslodavci konačno prepoznati značaj pravičnog odnosa prema zaposlenima.

Inspekcija rada – posljednja nada za nezadovoljne

Zaposleni koji sumnjaju u ispravnost obračuna svojih zarada imaju mogućnost da se obrate Inspekciji rada, koja je nadležna za provjeru obračuna zarada i zaštitu prava zaposlenih. Međutim, ostaje pitanje da li će inspekcijski nadzori uspjeti da izmijene suštinski problem u sistemu obračuna zarada, koji je još jednom pokazao nedostatak osjetljivosti i razumijevanja prema radnicima s dugogodišnjim iskustvom i specifičnim potrebama, poput porodilja.

Program “Evropa sad 2”, koji je trebao donijeti ekonomski napredak i bolji standard zaposlenima, za mnoge je, kako tvrde, postao izvor frustracija i poniženja.