U najnovijem pokušaju da osigura dodatna sredstva, Ministarstvo finansija Crne Gore pregovara o novom zaduženju od 180 miliona eura. Planiraju da sredstva dobiju putem dugoročnih zajmova za razvojne politike (DPL) od Svjetske banke (80 miliona eura), Francuske razvojne agencije (50 miliona eura) i OPEK fonda za međunarodni razvoj (50 miliona eura). Iako se prezentuje kao potez za podršku političkim i institucionalnim reformama, postavlja se pitanje: je li ovo zaduženje zaista neophodno i održivo?
Ministarstvo finansija navodi da su gotovo svi preduslovi za aranžman sa Svjetskom bankom ispunjeni. Prema njihovim riječima, ovi zajmovi su ključni za sprovođenje strukturalnih promena koje će podstaći ekonomski rast i smanjiti siromaštvo. Međutim, postoji realna bojazan da će dodatni dugovi zapravo produbiti finansijsku nestabilnost zemlje.
– U skladu s tim, Ministarstvo finansija je 30. januara 2024. godine uputilo Francuskoj razvojnoj agenciji i OPEC fondu pisma namjere, odnosno zvanične zahtjeve za finansiranje u okviru DPL aranžmana, nakon čega su započeti intenzivni razgovori o kreditnim aranžmanima koji bi podržali DPL aranžman. OPEC fond za međunarodni razvoj je međunarodna finansijska institucija osnovana 1976. godine od strane zemalja članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK). Cilj OPEK fonda je da podrži socio-ekonomski razvoj u zemljama u razvoju putem pružanja finansijske pomoći za projekte, programe i druge aktivnosti koje doprinose ekonomskom rastu i smanjenju siromaštva. Vlada je na sjednici održanoj 24. maja 2024. godine donijela zaključke kojima je usvojila informaciju o polaznim osnovama za pregovore sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) u vezi kreditiranja Zajma za razvojne politike (DPL aranžmana, Development Policy Loan) i istim zadužila Ministarstvo finansija da nastavi pregovore sa Francuskom razvojnom agencijom u vezi sa DPL aranžmanom i da o rezultatima pregovora povratno informiše Vladu – navedeno je u informaciji o polaznim osnovama za pregovore sa OPEK fondom.
Vlada Crne Gore već je zadužena do 1,15 milijardi eura prema Zakonu o budžetu, a do sada je pozajmila 687,8 miliona eura. Preostali iznos za zaduženje u ovoj godini iznosi oko 463 miliona eura. Dodavanje još 180 miliona eura na ovu cifru može se smatrati neodgovornim upravljanjem finansijama države. Prekomjerno zaduživanje može dovesti do povećanja poreskog opterećenja, smanjenja javnih usluga i daljeg pada standarda života građana.
Kada su u pitanju uslovi kreditnog aranžmana, Ministarstvo finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, smatra da se mogu postići povoljniji uslovi u odnosu na tržište, posebno u pogledu dužine roka otplate i kamatnih stopa.
– Prema informacijama dobijenim u preliminarnim razgovorima sa OPEK fondom predviđen je period otplate kredita do 10 godina, uz grejs period od jedne do tri godine i uz varijabilnu kamatnu stopu koja bi bila vezana za EURIBOR, sa marginom od jedan odsto. U narednom periodu planirani su zvanični pregovori sa OPEk fondom. Delegacija Crne Gore će sa predstavnicima ovih institucija precizirati dalje korake za realizaciju ovog aranžmana, uključujući konkretne uslove kredita. Ministarstvo finansija će o rezultatima pregovora povratno informisati Vladu Crne Gore – piše u informaciji usvojenoj na sjednici Vlade.
Umjesto oslanjanja na dodatne kredite, Vlada bi trebala razmotriti druge opcije za stabilizaciju ekonomije. Povećanje fiskalne discipline, smanjenje nepotrebnih troškova i poboljšanje efikasnosti javnih usluga moglo bi donijeti potrebne reforme bez dodatnog zaduživanja. Takođe, ulaganje u privlačenje stranih investicija i podsticanje privatnog sektora moglo bi pružiti održiviji put ka ekonomskom oporavku.
Iako se zaduženje od 180 miliona eura prikazuje kao nužan korak ka ekonomskoj stabilizaciji i sprovođenju reformi, rizici i dugoročne posljedice ovog poteza su značajni. Nepromišljeno zaduživanje može dovesti do finansijske nestabilnosti i opterećenja budućih generacija. Vlada mora ozbiljno preispitati svoje finansijske strategije i pronaći održivije rešenje za ekonomske izazove s kojima se suočava.
Komentariši