Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet dao je zeleno svjetlo za tri zakonska prijedloga u okviru fiskalne strategije Vlade Crne Gore. Iako se na prvi pogled čini da bi smanjenje doprinosa za PIO i uvođenje akciza na vina moglo doprinijeti ekonomskom rastu, stvarnost je daleko kompleksnija i potencijalno pogubna po dugoročne interese države i njenih građana.

Smanjenje doprinosa za PIO, sa 20,5 odsto na 10 odsto, najavljivano je kao mjera koja će poboljšati poslovni ambijent i povećati plate zaposlenih. Međutim, kako upozoravaju predstavnici opozicije i eksperti iz Privredne komore, ovakva mjera nosi sa sobom ozbiljne rizike.

Smanjenjem doprinosa, Fond PIO će izgubiti značajan izvor prihoda, što može dovesti do destabilizacije sistema međugeneracijske solidarnosti. Ukoliko se ovaj gubitak ne kompenzuje adekvatnim izvorima prihoda, prijeti nam scenario sličan onome koji je zadesio Grčku, sa ozbiljnim dugoročnim posljedicama po penzionere i javne finansije.

Predstavnik opozicije, Nikola Milović, kritikovao je šturom analizu koju je Vlada priložila, navodeći da nedostaje jasna strategija kako će se nadomjestiti gubici. Siva ekonomija, koja je već problem u Crnoj Gori, mogla bi dodatno porasti, što bi dodatno ugrozilo fiskalnu stabilnost zemlje.

S druge strane, uvođenje akciza na mirna vina izazvalo je burne reakcije proizvođača i stručnjaka. Ova mjera, koja je navodno zamišljena kao kompenzatorna, u stvarnosti može nanijeti ozbiljnu štetu domaćim vinarima. Akcize će dodatno opteretiti proizvodnju, što će dovesti do povećanja cijena i gubitka konkurentnosti na tržištu. Domaći proizvođači vina, koji već teško pariraju uvoznim proizvodima, mogli bi biti prisiljeni da pređu u sivu zonu ili jednostavno povećaju cijene, čime bi potrošači direktno bili pogođeni.

Predstavnici opozicije su se također osvrnuli na paradoksalnu situaciju gdje se prvo uvode akcize, a potom se ograničavaju marže na iste proizvode. Ovakav pristup ne samo da šteti domaćoj industriji, već unosi dodatnu konfuziju i nesigurnost među proizvođače.

Predložene mjere, iako predstavljene kao dio ambicioznog programa “Evropa sad 2”, nose sa sobom značajne rizike koji mogu destabilizovati crnogorsku ekonomiju.

Ukoliko se ne preduzmu adekvatni koraci za zaštitu domaćih proizvođača i osiguranje održivosti javnih finansija, Crna Gora bi mogla suočiti sa ozbiljnim ekonomskim izazovima u narednim godinama.