Penzionerima stiže novo povećanje, ali ono neće pratiti rast troškova života. Penzije će biti uvećane za 2,48 odsto, dok su maloprodajne cijene u periodu maj–avgust porasle tri odsto. Na prosječnu avgustovsku penziju od 550,72 eura to znači svega 13,65 eura više mjesečno, pišu “Vijesti”

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat o kretanju bruto zarada i inflacije, upravo je kombinacija rasta cijena i zarada odredila novi procenat usklađivanja. Rast maloprodajnih cijena od tri odsto množi se sa 0,75, što daje 2,25, dok se rast prosječne bruto zarade od 0,9 odsto množi sa 0,25, odnosno 0,225. Zbir iznosi 2,478 odsto, a nakon zaokruživanja konačno usklađivanje iznosiće 2,48 odsto.

Upravni odbor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja zvaničnu odluku trebalo bi da donese u narednih desetak dana. Isplata septembarskih penzija počeće nakon 18. oktobra.

Iako će nominalni iznos penzija biti veći, njihova realna vrijednost nastavlja da trpi pritisak. Godišnja inflacija u avgustu iznosila je 4,5 odsto, prema podacima Monstata, što je više od sva tri ovogodišnja usklađivanja penzija.

Penzije su ove godine već povećane dva puta – u januaru za 0,38 odsto, a u maju za 0,95 odsto. Oba povećanja izazvala su negodovanja organizacija koje okupljaju penzionere.

Novo usklađivanje povećaće i ukupna izdvajanja za penzije. Za isplatu svih penzija za avgust bilo je potrebno 69,16 miliona eura, dok će mjesečna suma nakon povećanja iznositi 70,87 miliona eura. To je 1,71 milion eura više mjesečno.

Promjena bi naredne godine mogla biti samo u dinamici isplata. Prema najavljenom „Euro modelu“, ako set zakona bude usvojen, penzije bi se umjesto tri puta usklađivale četiri puta godišnje, odnosno kvartalno. Formula za obračun, međutim, ostala bi ista.

Premijer je najavio da bi prosječna penzija nakon usklađivanja za april naredne godine mogla da pređe 600 eura, uz očekivani rast prosječne bruto zarade zbog predloga povećanja minimalnih zarada.

Istovremeno, grupa poslanika „Evropskog saveza“ predložila je drugačiji pristup usklađivanju. Njihovi predlozi podrazumijevaju vezivanje penzija za rast cijena hrane, ljekova i komunalija, korišćenje neto umjesto bruto zarada i poređenje podataka sa istim kvartalom prethodne godine kada bi to bilo povoljnije za penzionere.

Za sada, međutim, brojke ostaju neumoljive: povećanje od 2,48 odsto manje je od rasta cijena od tri odsto u periodu koji se koristi za obračun, dok je godišnja inflacija dostigla 4,5 odsto.