Još jedno povećanje penzija koje teško da može izazvati optimizam među najstarijom populacijom u Crnoj Gori stiže u drugoj polovini juna, kada će biti isplaćene majske penzije. Umjesto značajnijeg rasta, penzionere očekuje uvećanje od svega 0,95 odsto, što u praksi znači tek nekoliko eura više na mjesečnom nivou.

Prema podacima više izvora iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, do kojih je došao “Dan”, ovo usklađivanje se zasniva na parametrima iz prva četiri mjeseca tekuće godine, a rezultat je gotovo simboličan rast primanja.

Tako će minimalna penzija, koja trenutno iznosi 451,71 euro, biti uvećana za 4,3 eura i iznosiće 456 eura. Kod prosječnih penzija situacija je tek nešto „povoljnija“ – one će porasti za 5,3 eura, pa će sa dosadašnjih 556,9 eura u aprilu, u maju iznositi 562,2 eura.

Drugim riječima, za prosječnog penzionera ovo povećanje neće značiti gotovo nikakvo realno olakšanje, pa se čak može računati da će od tog iznosa moći da se obezbijede tek oko tri litra goriva, koje je u posljednja dva mjeseca značajno poskupjelo.

Formula po kojoj se obračunava usklađivanje dodatno pokazuje koliko je rast ograničen. U prethodna četiri mjeseca zarade su porasle 1,1 odsto, dok su cijene porasle 0,5 odsto. Na osnovu propisanog modela, zarade se u tom slučaju uzimaju sa 75 odsto, a cijene sa 25 odsto, što dovodi do računice od 9,825 odsto po osnovu zarada i 0,125 odsto po osnovu cijena – ali se sve to na kraju svodi na ukupno povećanje od samo 0,95 odsto.

Iz Fonda PIO podsjećaju da će Upravni odbor početkom juna donijeti zvaničnu odluku o ovom usklađivanju, dok će isplate krenuti nakon 15. juna.

Ipak, ono što dodatno izaziva nezadovoljstvo jeste činjenica da ovo nije izolovan slučaj. Penzioneri su i u januaru dobili povećanje od svega 0,38 odsto, što je tada značilo rast minimalne penzije od 1,71 euro i prosječne za oko dva eura. Dva uzastopna usklađivanja u ovoj godini tako ostaju ispod jednog procenta, što se u javnosti sve više doživljava kao zanemarljiv pomak.

Kada se uporedi sa prethodnim godinama, razlika je još izraženija. Tokom prošle godine penzije su u januaru rasle 6,85 odsto, u maju 3,1 odsto, a u septembru 1,98 odsto, što je ukupno donijelo rast od skoro 12 odsto. U ovoj godini, međutim, dva dosadašnja povećanja zajedno iznose svega 1,33 odsto, što je slabiji rezultat od bilo kojeg pojedinačnog povećanja u prethodne četiri godine.

Posebno je problematičan i položaj najugroženijih, jer su penzioneri sa minimalnim primanjima prethodne dvije godine bili na nivou od 450 eura bez usklađivanja. Tek od ove godine i oni ulaze u sistem korekcija, ali će od dva povećanja ukupno dobiti svega šest eura više.

Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se tri puta godišnje – 1. januara, 1. maja i 1. septembra – na osnovu kretanja potrošačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na prethodni period. Sistem predviđa kombinaciju od 75 odsto rasta zarada i 25 odsto rasta cijena ili obrnuto, u zavisnosti od odnosa inflacije i plata.

Takođe je propisano da, ukoliko bi obračun doveo do negativnog usklađivanja, penzije se tada ne koriguju nadole, već ostaju na istom nivou, što dodatno pokazuje da se eventualni rast strogo ograničava, dok se pad praktično „zamrzava“.