Premijer Milojko Spajić je u decembru 2023. najavio da bi radovi na drugoj dionici auto-puta od Mateševa do Andrijevice trebalo da počnu do septembra 2024. godine.

Spajić je na sastanku u Privrednoj komori Crne Gore kazao da je plan da se do kraja 2030. godine završi izgradnja auto-puta Bar – Boljare i Jadransko-jonskog autoputa i četiri brze autoceste.

– Mi ne možemo da čekamo. Ići ćemo na brzi tender i paf-paf, u septembru želim da vidim ašov u zemlji – kazao je tada Spajić.

Dvije godine nakon premijerovog obećanja državna kompanija Monteput je 27. februara ove godine potpisala ugovor sa kineskim konzorcijumom PowerChina – Stecol – PCCD o izgradnji druge dionice auto-puta, a radovi još nijesu počeli.

Dionica duga 23,5 kilometara će koštati 693.969.668 eura, a rok za završetak radova je pet godina. Projekat se finansira sa 200 miliona eura kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), 150 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije i 250 miliona eura iz državnog budžeta.

Prvi tender za dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice raspisan je prošlog februara, ali je na zahtjev EBRD-a poništen zbog izmještanja dijela predviđene trase. Nakon ponavljanja tendera izvođač radova je izabran 15. januara ove godine.

Fact-check analiza BIRN-a pokazala je da većina velikih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori kasni u odnosu na rokove koje najavljuju Vladini zvaničnici. Projekte prate kompleksne procedure, nepredviđeni radovi i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Iz Vlade Crne Gore navode da su prve najave za pojedine projekte bile zasnovane na planiranoj dinamici tendera i ugovornih obaveza izvođača.

– Tokom realizacije pojavili su se dodatni infrastrukturni zahvati koji nijesu bili obuhvaćeni prvobitnim ugovorom, uključujući izmještanje elektroenergetske mreže CEDIS-a, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i pojedine segmente lokalne putne mreže. Takve okolnosti objektivno utiču na dinamiku izvođenja radova. Kod ovako kompleksnih projekata nije uvijek moguće predvidjeti sve izazove koji se mogu pojaviti tokom realizacije – kazali su iz Vlade BIRN-u.

Kompleksne procedure, nepredviđeni radovi

Podsjećajući da optimistične najave velikih infrastrukturnih projekata nisu novost, novinar Vijesti, Goran Kapor, pojašnjava da veliki javni projekti osim praktične svrhe služe i kao reklama onih koji ih sprovode.

– Od kada sam u novinarstvu, a to je već 27 godina, političari stalno obmanjuju javnost. U modernoj demokratiji oni služe i za dobijanja glasova, jer se na osnovu njih može procijeniti ozbiljnost te vlasti – da li je završeno u predviđenim rokovima, da li je bilo prekoračenja budžeta i da li je kvalitetno urađeno. Odnosno, da se ne desi da se to tek izgrađeno ili rekonstruisano kasnije sruši ili da ne bude funkcionalno – kazao je Kapor BIRN-u.

Najavljeni rokovi za završetak radova probijeni su i prilikom izgradnje bulevara Tivat – Jaz, koja je počela u avgustu 2023. godine a trebalo je da se završi prošlog marta.

Iako je prilikom svečanog početka radova najavljeno da će bulevar biti završen za dvije godine, u februaru 2024. godine tadašnji ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović, kazao je da su obećanja bila nereralna. Radulović je tada rekao da će radovi biti završeni do januara 2026.

– Na ovom projektu imamo određene izazove zbog čega sam imao sastanak sa predstavnicima opština Kotor i Tivat, kao i predstavnicima CEDIS-a i Regionalnog vodovoda. Tražio sam njihovu veću uključenost u rješavanju određenih problema kako bi rokovi završetka projekta bili ispoštovani –  kazao je Radulović prilikom obilaska radova u julu 2024. godine.

Uprava za saobraćaj je 16. januara ove godine odobrila rok za produženje radova do 31. maja, navodeći da se radi u složenim uslovima zbog rekonstrukcije i izmještanja elektroenergetske, vodovodne, kanalizacione i putne infrastrukture u opštinama Tivat i Kotor.

Posao izgradnje bulevara dugog 16,5 kilometara dobio je kineski konzorcijum Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation Co. LTD i Shandong Liuqiao Group Co. LTD. Izgradnja bulevara trebalo bi da košta 54 miliona eura, od čega 9 miliona plaća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje a ostatak Uprava za saobraćaj.

Iz Ministarstva saobraćaja kazali su BIRN-u da se radovi od početka izvode u složenim okolnostima, ističući da se tokom realizacije projekta ukazala potreba za dodatnim infrastrukturnim radovima. Na pitanje da li će neko snositi odgovornost zbog nepoštovanja rokova koji su saopšteni u javnosti, iz Ministarstva saobraćaja su kazali da veliki infrastrukturni projekti zahtijevaju značajno vrijeme za realizaciju kao i da su praćeni izazovima.

– Rokovi koji se saopštavaju javnosti nijesu paušalne procjene, već su definisani ugovorima zaključenim nakon sprovedenog tenderskog postupka. Ti rokovi su sastavni dio ugovorne dokumentacije i zasnivaju se na ponudama i dinamičkim planovima koje predlažu sami izvođači radova –  kazali su iz Ministarstva saobraćaja.

Goran Kapor ističe da pojedine investicije kasne zbog žalbi na tenderima, naknadnih problema sa eksproprijacijom ili protesta mještana.

– Sve se to može izbjeći ukoliko su projekti dobro pripremljeni i ukoliko političari u svojim prognozama rokova uzmu u obzir i moguće probleme koji se mogu pojaviti, a ne da rokove prilagođavaju izbornim kalendarima –  smatra Kapor. Velje brdo još bez prvih stanara

Kapor upozorava da se kapitalni projekti najčešće obećavaju u predizbornim kampanjama, navodeći kao primjer najavu premijera Milojka Spajića da će projekat Velje brdo u blizini Podgorice biti završen do sredine 2026. godine. Projekat za novo naselje na Veljem brdu Spajić je predstavio 21. septembra 2024. godine, sedam dana uoči vanrednih lokalnih izbora u Podgorici.

– Prvi stanovi će, očekujemo, biti disperzovani do 2026. godine –  kazao je Spajić.

Predstavljajući program Vlade za rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima, Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, tada su kazali da će na Veljem brdu nići potpuno novi grad u kojem će živjeti oko 42 hiljada ljudi. Kazali su tada i da je u okviru njega planirano skoro 3 miliona kvadrata izgrađenih površina, namjenjenih stanovanju i poslovanju.

Spajić je u crnogorskom parlamentu u oktobru 2024. kazao da će do kraja godine biti usvojen DUP Podgorice i Prostorni plan Crne Gore, kako bi se počelo sa realizacijom projekta. Vlada je u međuvremenu formirala Koordinaciono tijelo za realizaciju projekta i aktivirala portal za prijavu stanova.

Prošlog juna, Radunović je kazao da će dinamika radova zavisiti od potražnje.

– Hoće li to da bude u januaru ili decembru naredne godine, ili će da bude 2027, neka građani znaju da je to najmanje bitno. Radimo punom snagom, pored svih opstrukcija političke opozicije, medija i jednog dijela NVO sektora – rekao je Radunović.

Iz Radunovićevog ministarstva su 27. februara ove godine kazali da izgradnja prvih zgrada počinje u drugoj polovini 2026. godine, dok će dinamika useljenja biti naknadno određena.

Kapor smatra da su obećanja o useljenju prvih stanara do sredine 2026. bila nerealna jer u tom momentu nije bilo nikakvih planskih preduslova niti u blizini Veljeg brda postoji infrastruktura za takav projekat.

– Ostala su još četiri mjeseca do useljenja, a praktično je samo usvojena izmjena prostornog plana i raspisani tenderi za pripremu dokumentacije uz i dalje protivljenje struke i gradskog Vodovoda – kazao je Kapor.