Ambiciozna najava da bi kvadrat stana na Veljem brdu mogao dostići cijenu od 1.000 eura zvuči privlačno za građane, ali i dalje ostaje u domenu cilja, a ne garancije. Kako je pojasnila ministarka javnih radova Majda Adžović, gostujući u “Bojama jutra” na televiziju Vijesti, na konačnu cijenu utiče veliki broj faktora, zbog čega nije željela da licitira preciznim iznosima, navodeći da i geopolitičke prilike mogu značajno uticati na tok projekta. Iako je naglasila da je to ambicija kojoj teže, priznala je da ne može garantovati takvu cijenu, već da će nastojati da ona bude „najniža moguća“.

Iako su ranije tvrdili da imaju svu potrebnu dokumentaciju, danas ministarka kaže drugačije. Adžović je otvoreno ukazala i na činjenicu da kompletna projektna dokumentacija još nije završena, već je u fazi izrade. U toku je revizija glavnog projekta za bulevar Velje brdo, dok se paralelno radi idejno rješenje za hidrotehničku infrastrukturu, uključujući vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda. Takođe, sprovode se studije uticaja izgradnje na izvorište Mareza, kao i analize potencijalnih novih izvorišta.

Ipak, iz Ministarstva uvjeravaju da to ne znači da projekat ne postoji, već da se kroz studije i analize postavlja temelj za njegovu dalju razradu. Kako je pojašnjeno, svaki segment projekta zahtijeva poseban pristup kada je riječ o zaštiti životne sredine, pa ne postoji jedinstven elaborat, već više njih koji prate različite faze razvoja.

Zanimljivo je da je za saobraćajnicu, za koju su već počeli pripremni radovi, Agencija za zaštitu životne sredine ocijenila da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, dok će za vodosnabdijevanje takav elaborat ipak biti neophodan. Upravo zbog toga, iz resora najavljuju dodatna obraćanja Agenciji u narednim fazama projekta.

Kada je riječ o dinamici radova, priprema terena i organizacija gradilišta za bulevar već su završeni, a rok za izvođenje pripremnih radova iznosi 120 radnih dana od uvođenja izvođača u posao. U narednom periodu očekuje se intenziviranje aktivnosti, dok se početak kopanja temeljne jame za prvu zgradu najavljuje za jesen, uz mogućnost da objekat bude završen tokom naredne godine. Ipak, ministarka izbjegava precizne rokove, ukazujući na neizvjesnosti koje donosi savremeno geopolitičko okruženje, uključujući uticaj cijena goriva i drugih faktora.

Planirano je i infrastrukturno povezivanje ovog područja, pa će budući bulevar biti ukršten sa dionicom auto-puta Smokovac–Tološi putem mosta dugog 108 metara, koji će nositi naziv „Velje brdo“. Prvi stambeni blok, kako je istaknuto, neće se nalaziti u непосредnoj blizini tog ukrštanja.

Što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, više od 90 odsto parcela već je u državnom vlasništvu, dok će se eksproprijacija preostalih sprovoditi fazno, u skladu sa realizacijom projekta. Uprkos tome, jasno je da pojedini segmenti još nijesu u potpunosti zaokruženi.

Veliko interesovanje građana dodatno podiže očekivanja – više od 15.000 osoba već je iskazalo želju za kupovinom stana u ovom kompleksu. Ipak, i pored optimističnih najava da „niko neće čekati“, ostaje otvoreno pitanje dinamike izgradnje svih planiranih objekata, posebno u svjetlu ranijih procjena da bi projekat mogao trajati i više decenija.

Sa druge strane, ministarka očekuje da će do kraja maja biti asfaltirano svih 16 kilometara bulevara Tivat–Jaz, sa funkcionalne četiri kolovozne trake, iako priznaje da je proces eksproprijacije, iako završen, u jednom periodu usporio realizaciju tog projekta.

Sve u svemu, projekat Velje brdo za sada ostaje kombinacija ambicioznih planova i nedovršenih procedura, nizom otvorenih pitanja koja će tek tražiti konkretne odgovore u narednim fazama realizacije.

Na kraju, lapsus Adžović otkriva sve – „da živimo u realnom vremenu lakše bi bilo precizirati datum“. Problem je što Vlada izgleda ne živi u istom vremenu kao građani, pa projekti i dalje plutaju u magli obećanja.