Podgorička Čistoća planira da udvostruči cijenu odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru domaćinstva. Direktor Denis Hot podsjeća da je cijena pogrešno određena još 2020. godine, što je dovelo do nagomilanih dugova prema Deponijama i Poreskoj upravi od po tri miliona eura.

Preduzeće ističe da su troškovi plata porasli za 50 odsto, goriva za 30 odsto, a opreme i mehanizacije za 10 do 15 odsto, dok budžet od 2,8 miliona eura za javnu funkciju ne pokriva neophodna ulaganja u vozni park i opremu. Višak administrativnih zaposlenih i veliki broj bolovanja dodatno opterećuju finansije, a prosječan račun za domaćinstvo mogao bi porasti za dva do tri eura. Hot naglašava da, ako Grad ne planira dodatna ulaganja, povećanje cijena postaje praktično jedini način da se preduzeće održi, što stvara dodatni pritisak na kućne budžete građana.

Struja poskupljuje: Regulator povećao cijenu

Istovremeno, REGAGEN je najavio poskupljenje struje za domaćinstva od oko dva odsto, iako se stvarno povećanje odnosi samo na korekcije troškova prenosnog sistema. Dio računa, koji se odnosi na proizvodnju električne energije, ostaje pod kontrolom EPCG-a, koja može samostalno povećavati cijenu u slučaju rasta troškova. Takva kombinacija minimalnog poskupljenja i potencijalnih dodatnih stavki stvara neizvjesnost za potrošače, posebno kada se uzme u obzir da je u prethodnih pet godina cijena struje već rasla zbog korekcija troškova distribucije.

Vukovićeva fiskalna „reforma“: Potpisano novo zaduženje od 450 miliona

Dodatan pritisak dolazi iz Ministarstva finansija, koje pod upravom Novice Vukovića zaključuje kreditni aranžman od 450 miliona eura, iako ukupne potrebe države za naredne dvije godine iznose oko 2,2 milijarde eura. Otplata prethodnih i novih kredita, uz kamatnu stopu koja zavisi od tržišnih rizika, dodatno opterećuje državni budžet, a teret će, u konačnici, snositi građani.

Ukratko, građani Crne Gore suočavaju se sa višestrukim poskupljenjima, od komunalnih usluga do električne energije, dok državna zaduženja i nedostatak ulaganja u infrastrukturu dodatno opterećuju kućne budžete, stvarajući osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti za naredne godine.