Priređivači igara na sreću u Crnoj Gori traže od Ministarstva finansija da izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje uvode oporezivanje dobitaka od igara na sreću, ne stupaju na snagu 1. januara 2025. godine. U dopisu koji je 11 najvećih priređivača uputilo ministarstvu, predlaže se da se izmjene stave van snage i da se područje igara na sreću reguliše kroz novi Zakon o igrama na sreću, koji je trenutno u fazi izrade. Taj zakon bi trebalo da bude usklađen sa međunarodnim i regionalnim praksama, kao i iskustvima drugih zemalja.

Izmjena Zakona o porezu na dohodak, koja predviđa oporezivanje svih dobitaka preko 300 eura, usvojena je u septembru i trebala bi da se primijeni od početka naredne godine. Prema novim odredbama, priređivači, odnosno njihovi zaposleni, bili bi odgovorni za obračunavanje i odbijanje poreza na razliku između uplate i isplate dobitaka prilikom isplate igračima.

Međutim, priređivači igara na sreću smatraju da je ovaj zakon nepraktičan i da nije moguće implementirati ga na predloženi način. Tokom javne rasprave o ovom zakonu, priređivači su uložili veliki broj prigovora, ukazujući na tehničke probleme u primjeni zakonskih odredbi, no većina njihovih primjedbi je odbijena. U novom dopisu, oni ponovo upozoravaju da bi primjena ovog zakona u praksi dovela do ozbiljnih problema.

Priređivači navode da je primjena zakona kako je predloženo potpuno neizvodljiva u kontekstu automat-klubova i kazina, jer je nemoguće pratiti sve pojedinačne uplate i dobitke na tim mestima. Naime, tokom igre na automatima, igrač može ostvariti više dobitaka i gubitaka, a na kraju igre se isplaćuje preostali iznos ili ništa. Slično je i u kazinima, gdje nije moguće pratiti sve pojedinačne dobitke i uplate, što bi učinilo primjenu ovog zakona tehnički neizvodljivom.

Takođe, priređivači upozoravaju da će ovakav zakon izazvati stvaranje ilegalnog tržišta igara na sreću. Ukazuju na to da je i 15 dana pred početak primjene zakona još uvek nejasno kako bi on trebao da se primjenjuje, jer zakon ne precizira šta tačno predstavlja dobitak i kako se definiše ukupni ulog u igrama na sreću. Priređivači smatraju da bi zakonodavac morao jasno da definiše ove kategorije kako bi bila moguća efikasna primjena zakona.

U dopisu su priređivači iznijeli iskustva drugih zemalja, poput Hrvatske, Srbije, BiH i Slovenije, gdje se porez na dobitke u automat klubovima i kazinima ne naplaćuje iz istih razloga, te da je oporezivanje u kladionicama u tim zemljama regulisano drugačije nego u Crnoj Gori. Oni naglašavaju da će predloženi način oporezivanja dobitaka u kladionicama dovesti do nepoštenih uslova i navode da će to izazvati prelazak igrača na crno tržište, čime bi država izgubila novac, a priređivači bili oštećeni.

Takođe, upozoravaju na to da bi po novom zakonu igrač koji uplati 1 euro i osvoji 301 euro morao platiti porez od 45 eura, bez obzira na to da li je prethodno imao gubitke u igri ili nije bio u ukupnom plusu. Ovaj sistem, prema njihovim tvrdnjama, nije pravedan i izazvao bi velike probleme igračima i priređivačima.

Još jedno ozbiljno upozorenje odnosi se na moguće prebacivanje velikog broja igrača na inostrane sajtove za klađenje. Priređivači smatraju da države neće moći da kontrolišu pristup stranim sajtovima, na kojima igrači neće plaćati porez, što će dovesti do masovnog otvaranja naloga na inostranim sajtovima, posebno u Federaciji BiH i entitetu Republike Srpske, gde su porezni uslovi povoljniji. Priređivači navode da bi, uprkos pokušajima blokiranja ovih sajtova, korišćenje stranih platnih sistema kao što su Skrill, Neteller, i kripto-valute, kao i VPN tehnologije, omogućilo igračima da zaobiđu ove blokade.

Na temelju iskustava drugih zemalja u regionu, gdje je primjena ovog poreza dovela do smanjenja broja igrača, priređivači ističu da bi samo 10 odsto igrača koji pređu na inostrane sajtove moglo dovesti do znatnog gubitka prihoda za državni budžet, veće nego što bi se prikupilo od samog poreza.