Za projekat Velje brdo završen je međunarodni konkurs za idejno rješenje, a narednih dana biće raspisan konkurs za glavni projekat i izvođenje radova po principu „projektuj i izvedi”, kako bi se ubrzao čitav proces. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je u intervjuu za “Euronews” da se očekuje da građevinska dozvola bude dobijena do novembra ove godine, nakon čega bi počela izgradnja objekata prve faze. Prema ranijim najavama, prvi stanovi bi trebalo da budu završeni do kraja 2027. godine, iako su ranije pominjani i kraći rokovi.

Govoreći o mogućem probijanju rokova, Radunović je ocijenio da je to, kako kaže, uobičajena pojava na Balkanu i da zavisi od velikog broja faktora.

– Rok neće biti probijen zbog inertnosti Vlade – naveo je on, dodajući da projekat vodi koordinaciono tijelo. Istakao je i da bi političko precizno vezivanje za kratke rokove bilo neozbiljno kod ovako velikog projekta, te da eventualna manja kašnjenja neće imati značaj za one koji su zainteresovani za realizaciju, dok, kako tvrdi, postoje i politički motivisani protivnici projekta.

Na pitanje da li je Velje brdo povezano sa izborima, Radunović je to odbacio.

– Nikako ne možemo da preskočimo izbore koji se dešavaju svake četiri godine – kazao je on, dodajući da je projekat najavljen 2024. godine i da je kasnio zbog procedura, uključujući donošenje Prostornog plana Crne Gore i PUP-a Podgorice, kao i međunarodni konkurs. Kako je naveo, sada su se stekli uslovi za nastavak i, po njegovim riječima, ne bi bilo odgovorno pauzirati projekat zbog izbornog ciklusa.

Govoreći o troškovima, naveo je da do sada nisu utrošena velika sredstva jer se uglavnom radilo o planskoj dokumentaciji. Istakao je da je za međunarodni konkurs izdvojeno oko 250.000 eura za nagrade, uključujući tri nagrade i otkup dva rada, uz troškove žirija i početne radove na pristupnom putu. Na pitanje o ukupnoj cifri ulaganja kazao je da „to treba provjeriti sa Ministarstvom javne uprave” i dodao da „to nijesu veliki iznosi u odnosu na ono što tek treba da se uloži”.

Kada je riječ o cijeni stanova od 1.000 eura po kvadratu, Radunović je rekao da će ona biti ispoštovana u prvoj fazi.

– Biće tako kako smo rekli – naveo je on, uz napomenu da su cijene građevinskih materijala porasle, ali da se radi o ranije datom obećanju Vlade koje će biti ispunjeno, uz eventualna manja usklađivanja sa inflacijom.

Govoreći o kriterijumima za dodjelu stanova, objasnio je da se ne radi o besplatnim stanovima i da će kupovina biti u pitanju. Kriterijumi će biti definisani pravilnikom i obuhvataće socijalne elemente, broj članova domaćinstva i posebne potrebe. Poseban fokus biće na mladim parovima, a planirani su stanovi od oko 60 kvadrata za dvosobne i oko 100 kvadrata za trosobne, kako bi se, kako je naveo, podstaklo formiranje porodica.

Na pitanje o mogućem političkom uticaju, Radunović je kazao da će proces biti potpuno transparentan.

– Biće javno objavljeno ko je dobio stan i po kom osnovu – rekao je on, dodajući da će rang liste i bodovanje biti dostupni javnosti, po uzoru na školske liste, kako bi se spriječio bilo kakav uticaj sa strane.

Kada je riječ o procesu legalizacije, ministar je istakao da je to dugotrajan posao koji će trajati godinama. Podsjetio je da je proces pokrenut 2018. godine, ali da je tadašnji zakon bio ograničen jer je dozvoljavao legalizaciju samo objekata u skladu sa planskom dokumentacijom. Od oko 62.000 prijava, kako je naveo, samo oko 3.500 je dobilo pozitivno rješenje.

Novi pristup, kako je rekao, „vrlo je liberalan” i omogućava legalizaciju većine objekata, uz ključni uslov da su izgrađeni do jula 2025. godine, kada je urađen satelitski snimak i povučena „crvena linija”. Izuzeti su objekti koji ugrožavaju javni interes ili se nalaze u zaštićenim zonama poput nacionalnih parkova.

Govoreći o ranijem odnosu države prema nelegalnoj gradnji, Radunović je kazao da država nije samo „žmurila”, već je, kako tvrdi, u pojedinim periodima i politički tolerisala takvu gradnju.

– To mogu da kažem iz punih usta – naveo je on, tvrdeći da su u izbornim ciklusima postojala obećanja građanima da neće biti rušenja ako daju političku podršku.

Zbog takvog nasljeđa, kako je rekao, uveden je model legalizacije uz plaćanje urbane sanacije ili otkup državnog zemljišta, sa mogućnošću otplate do 30 godina, dok se legalizacija može otplaćivati i kroz 240 rata tokom 20 godina.

Na pitanje šta se dešava sa objektima koji se ne legalizuju, Radunović je kazao da će oni koji se ne prijave postati državna svojina. „

– Svi koji se ne prijave biće upisani na državu – naveo je on, dok će objekti koji ne ispune uslove zakona, posebno oni nastali nakon jula 2025. godine, biti uklonjeni.

Govoreći o nelegalnoj gradnji u Podgorici, naveo je naselja poput Malog brda, Park šume i Kakaricke gore, tvrdeći da su ranije političke strukture obilazile ta područja i obećavale legalizaciju i priključke. Najavio je i strože mjere, navodeći da će ubuduće odgovornost snositi i pojedinci koji priključuju struju ili vodu na nelegalne objekte, uz mogućnost krivičnog gonjenja i zatvorskih kazni, kako bi se, prema njegovim riječima, zaustavila divlja gradnja nakon jula 2025. godine.

Podsjetimo, na Veljem brdu planira se veliki urbanistički projekat na oko 900 hektara, ali je od početka pod posebnim nadzorom stručne javnosti zbog mogućeg uticaja na izvorište Mareza, koje snabdijeva veliki dio Podgorice vodom. Preliminarne analize ukazuju da bi dio lokacije mogao biti u zonama sanitarne zaštite, gdje važe stroga ograničenja gradnje i korišćenja prostora.

Stručne studije upozoravaju na moguću hidrauličku vezu između Veljeg brda i Mareze, zbog čega je, kako se navodi, neophodno detaljno hidrogeološko istraživanje prije nastavka projekta. Hidrolog Slavko Hrvačević ranije je upozorio da takva istraživanja mogu trajati najmanje 15 mjeseci, a pouzdani rezultati do dvije godine, jer je riječ o osjetljivom karstnom sistemu.

Dokumentacija Ministarstva javnih radova i Vodovoda Podgorica navodi da bez tih istraživanja nije moguće precizno definisati uslove gradnje ni vodosnabdijevanje budućeg naselja, koje se procjenjuje na oko 44.000 stanovnika. Stručnjaci upozoravaju i na potrebu dodatnih izvorišta, kao i na rizike od zagađenja podzemnih voda, zbog čega zaključuju da bez detaljnih analiza realizacija projekta ostaje neizvjesna.

Analiza jasno pokazala: Planirana gradnja na Veljem brdu direktno ugrožava vodoizvorište Marezu