UNESCO je uputio dopis Vladi Crne Gore u kom je ozbiljno upozorio da bi zbog slučaja nelegalne gradnje hotelskog kompleksa Čeda Popovića u Baošićima, mogao staviti moratorijum od 1. juna na gradnju na teritoriji Herceg Novog, Tivta i dijela Cetinja ukoliko država hitno ne preduzme konkretne mjere i ne sanira nastalu štetu, objavio je portal Standard.

Tom portalu iz kabineta premijera Milojka Spajića nijesu potvrdili ovu informaciju, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, saopštili su da je novim Zakonom o uređenju prostora, usvojenim u martu 2025. godine, redefinisana oblast planiranja i uređenja prostora, te uspostavljen, kako navode, „jasan, transparentan i efikasan sistem planiranja prostora“.

– U svim propisanim procedurama fokus Ministarstva i Vlade biće na zaštiti kulturne baštine i preporuka UNESCO-a – poručili su iz Ministarstva, navodeći i da se vrši dodatna kontrola građevinskih dozvola na teritorijama obuhvaćenim Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Prviremena zabrana gradnje na primorju svakako stupa od 1. juna. No, kako Ministarstvo štiti kulturnu baštinu pod UNESCO zaštitom svjedoči i najnovije poništenje rješenje urbanističko-građevinske inspektorke, kojim je zabranjena gradnja prve faze hotela Popovićeve kompanije Carine u Baošićima. Inspektor je zabranio gradnju zbog neusklađenosti tehničke dokumentacije i probijanja dozvoljene spratnosti, ali je Odjeljenje za drugostepeni postupak Ministarstva nakon žalbe Carina, 7. maja, poništilo rješenje i vratilo sve na ponovni postupak.

Upućeni izvor Monitora tvrdi da će se cijela stvar oko mega hotela u Baošićima nastaviti i tokom jeseni. Naime, preduzeće Carina, i pored očiglednih namjera da se sve završi za ovu sezonu, zbog pritiska javnosti, u tome neće uspjeti, ali isto tako ni institucije, za sada, nemaju snage da nelegalne radove, prije svega uništeno more i plažu, vrate u prvobitno stanje.

Umjesto urgentne zaštite ugroženog područja Boke kotorske, Radunovićevo Ministarstvo sprovodi hitne zakonske mjere protiv nelegalne gradnje na području Tuzi.

– Građevinska inspekcija procesuirala je 38 lica u Tuzima zbog nelegalne gradnje. I treba sva ilegalna gradnja da se kazni bez obzira o kakvim je objektima riječ. Ministar Radunović ponosi se rezultatima – komentarisao je djelovanje Ministarstva na svom Fejsbuk profilu građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević. On je, međutim, podsjetio da je u međuvremenu Radunović poništio nalaz svoje inspekcije kada je riječ o ilegalna dva sprata hotela Čeda Popovića u Baošićima, poništio rješenje za blokiranje gradnje ilegalnog dijela hotela u Sutomoru i donio akt kojim se planira legalizacija mega objekata u UNESCO zonama.

– Isto tako crtaju se građevinske dozvole širom Crne Gore po sistemu – ko da više.Eh da, inspektori koji su zapečatili gradilište Čeda Popovića zbog toga su dobili otkaz – napisao je Dragićević.

Skandal oko nasipanja mora i nelegalne gradnje plaže i dijela megahotela koji je promijenio opis Baošića, samo je jedan u nizu graditeljskih ,,poduhvata” koji su godinama pod lupom UNESCO-a.

Od države Crne Gore do sada je tri puta traženo da uvede moratorijum na gradnju u zaštićenom području Boke kotorske. Prvi put na sastanku UNESCO-vog Komiteta za svjetsku baštinu u Dohi, glavnom gradu Katara, u ljeto 2014., sa koga je izvještaj bio veoma negativan. Monitor je već pisao da su se protiv uvođenja moratorijuma tada zdušno izborile članice crnogorske delagacije u Dohi, među kojima i Anastazija Miranović, tadašnja direktorica Uprave za zašitu kulturnih dobara.

Najoštriji je bio izvještaj UNESCO-a za 2017. godinu, kada je zatražen moratorijum na gradnju u Kotoru, do donošenja novog PUP-a i stavljanje van snage svih planskih dokumenata koji su se odnosili na zaštićeno područje.

Taj niz se nastavio, pa je u julu prošle godine u izvještaju zajedničke misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO/ICOMOS tražena hitna obustava svih građevinskih projekata unutar zaštićenog dobra i njegove bafer zone, uključujući i one za koje je na osnovu HIA studija dobijena saglasnost UNESCO, kako bi se spriječile negativne posljedice kumulativnih uticaja novih projekata na izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) područja Kotora. Zatražena je revizija PUP-a Kotor i Menadžment plana, uvođenje strategije za smanjenje rizika i integrisanje OUV u planska dokumenta.

Krajem decembra prošle godine premijer Spajić posjetio je sjedište UNESCO u Parizu i razgovaro sa generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elundom Asomom. Iz šturog saopštenja na sajtu Vlade saznaje se da je premijer uvjerio sagovornike kako je država posvećena očuvanju statusa prirodne i kulturne baštine Kotora i spremna da ispuni sve preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine.

Na domaćem terenu pored nastavka gradnje, ne postoji ni koncenzus oko neophodnosti očuvanja UNESCO statusa. Interesi investitora stavljeni su iznad interesa države i građana Crne Gore, kojima je pitanje opstanka na listi svjetske kulturne baštine neupitno, poručili su prošlog ljeta odbornici Opštine Kotor. Jednoglasno su usvojili Deklaraciju o očuvanju Kotora: „UNESCO satus nije političko pitanje već civilizacijska obaveza“.

S druge strane, vladajuće garniture u svim opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile protiv obustave gradnje. Predsjednici opština isticali su kako bi moratorijum na razvojne projekte bio za njih katastrofa, kako život u zaštićenom području Kotora, Tivta i Herceg Novog ne može da se stopira, do toga da im građani ne bi oprostili ukoliko bi se zaustavio razvoj gradova.

Najdalje je otišao ministar Radunović, koji je u avgustu prošle godine iznio predlog o raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Boke izjasnili da li žele i dalje da uživaju zašitu UNESCO-a ili ne.

Umjesto referenduma,Uprava za zaštitu kulturnih dobara je sačinila izvještaj Crne Gore o stanju u bokokotorskom području koji je početkom ove godine upućen UNESCO-u, i jasno je konstatovala da su izazovi koji utiču na Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) sistemske prirode, a ne izolovani incidenti. Država je prvi put priznala ono što javnost odavno vidi:Kotor nije ugrožen pojedinačnim projektima, već sistemskim propustima u upravljanju, koordinaciji i primjeni instrumenata planiranja.

Nakon toga, u skupštini je sredinom marta, usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kojim je uveden moratorijum na gradnju objekata na lokacijama u zalivu Boke, u zoni koja je upisana na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Odlučeno je da nema nove gradnje, pa su upravo zbog toga investitori, poput Popovića, požurili da završe staru. Uz veliku pomoć dijela struktura vlasti koje su ionako protiv moratorijuma, jer koči razvoj i ostali napredak po njihovim aršinima.

– Bez obzira na to ko je investitor, on je najmanje kriv, jer svu krivicu snose državne institucije koje su dozvolile nasilje nad prirodom – objavio je nedavno dr sci. Ljubomir Radojičić, viši naučni saradnik Instituta ,,Dr Simo Milošević” u Igalu, u autorskom članku u Vijestima.

Pobrojao je zatrpavanja mora u Lipcima, Bijeloj, Kumboru, Baošićima, Herceg Novom… ,,gdje su nadležne opštinske i republičke službe sa najvišim državnim i opštinskim funkcionerima krenuli u kontrolu kad je posao završen, odnosno kad su završili Praznik mimoze, obećavajući lakovjernom narodu ‘da će se sve vratiti u prvobitno stanje”.

Slijedi privremena ljetnja zabrana gradnje, pa će se nadležni eventualnim vraćanjem u prvobitno stanje pozabaviti tek na jesen.