Iako Ministarstvo finansija tvrdi da Crna Gora danas ima „stabilne finansije“, podaci koje je resor, na čijem je čelu Novica Vuković, dostavio „Danu“ pokazuju da se Vlada u toku ove godine zadužila čak 1,35 milijardi eura, što je maksimalno iskorišćavanje zakonom dozvoljenog prostora. Umjesto rasterećenja javnih finansija, država je samo tokom ove godine ponovo posegnula za obveznicama i kreditima, i to u iznosima koji jasno pokazuju da se budžet održava isključivo zahvaljujući novim dugovima.

Prema važećem Zakonu o budžetu i Odluci o zaduživanju za 2025. godinu, Vlada je imala mogućnost da se zaduži do 900 miliona eura za tekuće finansiranje budžeta, kao i još 500 miliona za stvaranje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu. Ministarstvo je, međutim, taj prostor u potpunosti iskoristilo, i to kroz nekoliko različitih aranžmana.

Prvo je, početkom drugog kvartala, emitovana euroobveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura. Iz MF-a naglašavaju da je taj novac omogući urednu otplatu obveznica iz 2018. godine, te obezbijedio nesmetano funkcionisanje budžeta, ali je činjenica da se radi o novom zaduženju koje će građani tek vraćati.

Nakon toga, u novembru je prvi put sprovedena emisija državnih obveznica namijenjenih građanima i privredi na domaćem tržištu, u vrijednosti od 49,87 miliona eura. Time je, kako tvrde iz Ministarstva, otvoreno „novo finansijsko tržište“, ali je suština da se i ovaj model sveo na dodatnu obavezu države.

Posljednje zaduženje realizovano je početkom decembra, kada je Vlada pozajmila 450 miliona eura od sedam međunarodnih institucija, Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. Ta sredstva predstavljaju fiskalnu rezervu za period 2026–2027, kada Crnu Goru očekuju najveće obaveze po osnovu javnog duga, ukupno oko 1,6 milijardi eura, od čega čak 1,2 milijarde dospijeva u 2027. godini.

Iako Ministarstvo tvrdi da su finansije „stabilne“, da su obaveze uredno izmirene i da se vodi „odgovorna i transparentna fiskalna politika“, zvanične brojke pokazuju da se država i dalje u velikoj mjeri oslanja na nova zaduženja. Čak navode da će u 2026. godini nedostajati 710 miliona eura, te da je predviđena mogućnost novog zaduženja do 500 miliona, pri čemu će konačna cifra zavisiti od iznosa depozita na kraju 2025. godine.

Prema njihovim podacima, trenutno stanje državnih depozita iznosi oko 830 miliona eura, što Ministarstvo predstavlja kao potvrdu „odgovorne politike“ u kojoj se sredstva navodno ne troše na tekuće potrebe, već čuvaju kao rezerva. Međutim, projekcije pokazuju da će javni dug na kraju godine dostići 56,9 odsto BDP-a, što govori da je teret zaduženja i dalje značajan, uprkos tvrdnjama da se sredstva „ne troše“.

Iz MF-a takođe navode da je od početka godine otplaćeno oko 770 miliona eura glavnice duga, dok je 135 miliona eura kamata plaćeno iz tekućih prihoda. Time pokušavaju dokazati da se zaduženje ne koristi za potrošnju, već za servisiranje ranijih obaveza, ali sama činjenica da se dug vraća – novim dugom, ostaje nepromijenjena.

Posebno insistiraju na tome da građani „razumiju“ kako se zaduženja navodno koriste isključivo za otplatu postojećih obaveza, kapitalne projekte i fiskalnu rezervu, a ne za tekuću potrošnju. Takođe uvjeravaju da se sredstva koja nijesu potrošena nalaze na depozitnim računima i da nema potrebe za novim zaduženjima do kraja godine.

Međutim, kada se uzme u obzir činjenica da je država u jednoj godini pozajmila 1,35 milijardi eura i da naredne dvije godine očekuje najveće obaveze javnog duga u svojoj istoriji, teško je oteti se utisku da je Crna Gora ušla u ciklus zaduživanja iz kojeg se teško može izaći bez ozbiljnijih reformi i smanjenja potrošnje, što Ministarstvo finansija, uprkos optimističkoj retorici, očigledno ne pominje.