Dok je Ministarstvo energetike i rudarstva u martu javnosti predstavilo početak radova na adaptaciji državnih rezervoara u Baru kao važan korak ka energetskoj sigurnosti, država i dalje nije završila proces stvaranja zakonom propisanih strateških rezervi naftnih derivata. Projekat rezervoara prolazio je kroz više neuspješnih tendera, ugovor je zaključen tek iz trećeg pokušaja, a rok za završetak radova sada iznosi 270 dana, odnosno devet mjeseci.

Delegacija Ministarstva energetike i rudarstva, na čelu sa ministrom Admirom Šahmanovićem, posjetila je Luku Bar 12. marta, kada je najavljen početak realizacije projekta adaptacije i modernizacije državnih rezervoara. Šahmanović je tada kazao da se izvođač i nadzor uvode u posao i da time praktično počinju radovi na projektu od velikog značaja za energetsku sigurnost Crne Gore.

Međutim, hronologija projekta pokazuje da je do tog trenutka već prošlo više od godinu dana od prvog tendera za adaptaciju rezervoara, dok su prethodni pokušaji izbora izvođača bili neuspješni.

Prvi tender raspisan je krajem 2024. godine, ali je poništen u februaru 2025. jer nije pristigla nijedna ponuda. Drugi tender raspisan je u aprilu 2025. godine, ali je i on poništen, ovoga puta zbog neispravnih ponuda. Ugovor je na kraju zaključen tek iz trećeg pokušaja, 9. decembra 2025. godine.

Posao je dobio konzorcijum koji predvodi hrvatska kompanija S.A.K.Z, uz firme “Ivkon”, “Fatima-ING”, “Lars-Fire”, “MM sistem”, “Montenegro Lift” i “PINC Cei”.

Za razliku od ranije najavljivanih šest mjeseci, ugovoreni rok za realizaciju radova iznosi 270 dana, odnosno devet mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao.

Ukupna vrijednost radova iznosi 1.739.793,19 eura bez PDV-a, odnosno 2.105.149,76 eura sa uračunatim porezom. Izvođač je obavezan da obezbijedi i garancije za uredno izvršenje posla, čime se dodatno štite interesi naručioca.

Projekat kasnio, a strateške rezerve još nijesu kompletirane

U martu je Šahmanović podsjetio da rezervoari imaju dugu istoriju. Spor oko vlasništva, prema njegovim riječima, riješen je presudama Višeg suda još 2015. i 2016. godine, dok su rezervoari na državu upisani tek 2024. godine.

Nakon preuzimanja ministarske funkcije, kazao je tada, pokrenuti su mehanizmi kako bi se proces priveo kraju, nakon čega je započeta adaptacija rezervoara.

Planirano je da tri rezervoara budu adaptirana za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata. Njihov ukupni kapacitet naveden je na oko 17.400 kubnih metara u aktuelnoj dokumentaciji, dok je u martovskoj najavi navođen kapacitet od 17,6 hiljada kubnih metara.

Ministarstvo je ranije saopštilo da je vrijednost investicije oko 2,2 miliona eura i da su sredstva obezbijeđena uz podršku Evropske komisije kroz paket pomoći namijenjen ublažavanju posljedica energetske krize.

Direktor S.A.K.Z. Damir Šimunović u martu je kazao da očekuje da posao bude završen u roku od šest mjeseci, pa čak i ranije, uz najavu da će prva faza biti čišćenje rezervoara od mazuta, nakon čega slijede mašinski radovi. On je tada istakao i da je u projekat uključeno više crnogorskih kompanija.

Država još nije obezbijedila punu zakonsku količinu rezervi

Još ozbiljnije pitanje predstavlja činjenica da adaptacija rezervoara nije jedini problem. Država još nije formirala punu količinu strateških rezervi propisanu zakonom.

Šahmanović je u martu saopštio da je država prethodne godine započela proces formiranja strateških rezervi i da je do tada bilo obezbijeđeno oko 40 odsto ukupne zakonske obaveze.

Istovremeno, država je pokušavala da nabavi preostale količine naftnih derivata, ali ti postupci nijesu završeni uspješno. Ministarstvo je navelo da je jedan tender poništen jer nije bilo valjane ponude, dok je prethodni postupak iz decembra 2025. takođe završen bez izbora dobavljača.

Uprava za ugljovodonike planira da do kraja septembra, ukoliko tržišne okolnosti to budu dozvoljavale, pokrene novu proceduru za nabavku dizela za državne obavezne rezerve. To bi bio novi pokušaj da država obezbijedi dodatne količine.

Problem je utoliko značajniji jer su strateške rezerve uvedene kao zakonska obaveza upravo radi obezbjeđivanja snabdijevanja u slučaju prekida isporuka ili vanrednih situacija.

Skupština je u decembru 2024. godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je značajan i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – energetika.

Krajem jula usvojene su i izmjene tog zakona koje je predložila Bošnjačka stranka. Prema izmijenjenom modelu, nabavka naftnih rezervi ne bi se sprovodila putem tendera prema Zakonu o javnim nabavkama, već putem javnog poziva.

Državni rezervoari nijesu spremni, pa se rezerve čuvaju kod privatne kompanije

Država planira da strateške rezerve čuva u rezervoarima državnog “Montenegro bonusa” u Baru. Međutim, dok ti kapaciteti ne budu adaptirani, rezerve se čuvaju na osnovu ugovora sa “Jugopetrolom”, članicom grčke “Helenik grupe”.

Ugovor sa “Jugopetrolom” zaključen je na tri godine.

Time se otvara pitanje koliko će dugo država biti prinuđena da se oslanja na privatne skladišne kapacitete prije nego što sopstvena infrastruktura bude u potpunosti spremna.

Sada se traži i revizija projekta

Dodatni korak u procesu predstavlja nova nabavka Ministarstva energetike i rudarstva za reviziju glavnog projekta adaptacije i modernizacije tri rezervoara.

Procijenjena vrijednost tog posla je 20.000 eura, a revizijom će biti obuhvaćeni rezervoari ukupnog kapaciteta 17.400 kubnih metara.

Ministarstvo je kao jedini kriterijum za izbor najpovoljnije ponude odredilo cijenu, dok se od ponuđača zahtijevaju licence i stručni kadar za reviziju građevinskog, mašinskog i elektrotehničkog dijela dokumentacije, elektronskih komunikacionih mreža i zaštite od požara.

Revizija mora biti završena u roku od 25 kalendarskih dana od dostavljanja dokumentacije. Ako nakon revizije bude potrebno korigovati projektnu dokumentaciju, novi izvještaj mora biti dostavljen u roku od pet dana.

Za kašnjenje je predviđena kazna od jedan odsto ugovorene vrijednosti usluge za svaki dan, do najviše 15 odsto, dok Ministarstvo zadržava pravo na naknadu eventualne dodatne štete.

Prema uslovima ove nabavke, 90 odsto ugovorene vrijednosti revizije predviđeno je za avansnu isplatu u roku od sedam dana od potpisivanja ugovora, dostavljanja avansnog računa i garancije, dok se preostalih deset odsto isplaćuje nakon konačnog izvještaja o reviziji.

Energetska sigurnost između najava i rokova

Ministarstvo je u martu početak radova predstavilo kao važan korak u izgradnji energetski stabilnije i sigurnije budućnosti Crne Gore. Međutim, sama hronologija pokazuje da je realizacija projekta bila opterećena višestrukim neuspješnim postupcima javne nabavke, da je ugovor zaključen tek iz trećeg pokušaja i da je za izvođenje radova predviđen rok od devet mjeseci.

Istovremeno, strateške rezerve još nijesu formirane u punom zakonskom obimu, prethodni pokušaji nabavke dodatnih količina nijesu završeni uspješno, a državni rezervoari u Baru tek treba da budu osposobljeni za dugoročno skladištenje rezervi.

Zato se pitanje energetske sigurnosti Crne Gore ne završava samom adaptacijom rezervoara. Potrebno je istovremeno završiti infrastrukturu, obezbijediti zakonom propisane količine naftnih derivata i uspostaviti sistem koji će biti spreman da funkcioniše u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu.

Martovska najava tako ostaje važna tačka u ovoj priči, ali ne i kraj procesa. Pravi test biće trenutak kada će državni rezervoari zaista biti spremni, kada će zakonska obaveza strateških rezervi biti u potpunosti ispunjena i kada će sistem moći da odgovori na eventualni prekid snabdijevanja bez oslanjanja na privremena rješenja.