Kompanije koje posluju u Crnoj Gori, njih ukupno 251, ocijenile su da je poslovni ambijent u zemlji blago poboljšan u odnosu na prethodnu godinu, a najznačajniji napredak bilježi se u oblasti javnih nabavki. Ipak, brojne barijere i dalje opterećuju poslovanje, među kojima prednjače siva ekonomija, nedostatak kvalifikovane radne snage, visoki fiskalni nameti i neadekvatna zakonska regulativa.
To je pokazalo istraživanje Privredne komore Crne Gore (PKCG), koje je sprovedeno tokom marta i aprila ove godine, a čiji su rezultati predstavljeni na konferenciji za medije.
Prosječna ocjena poslovnog ambijenta ove godine iznosi 2,47, što je blago povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 2,37. Kompanije, ipak, izražavaju umjereni optimizam, te očekuju da će ta ocjena porasti na 3,03 do kraja ove godine, dok za narednu godinu predviđaju vrijednost od 3,35.
Predsjednica PKCG Nina Drakić istakla je da su privrednici prepoznali poboljšanja u segmentu javnih nabavki i digitalizaciji, dok se istovremeno bilježe slabosti u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu. Ocijenila je da istraživanje predstavlja signal donosiocima politika da se posvete dugoročnim mjerama za unapređenje poslovnog ambijenta.
– Rezultati ukazuju na potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovnog sistema, poboljšanjem pristupa finansijskim izvorima i fiskalnim rasterećenjem, kao ključnim koracima – naglasila je Drakić, dodajući da većina kompanija očekuje rast prometa do kraja godine.
Drakić je posebno naglasila da je inflacija i dalje ozbiljan faktor neizvjesnosti, navodeći da 62 odsto kompanija očekuje njen dalji rast, uprkos globalnom smanjenju inflatornih pritisaka. Objasnila je da su ta očekivanja rezultat globalnih dešavanja, uključujući uvođenje carina od strane SAD mnogim zemljama, ali i činjenice da je Crna Gora izrazito uvozno zavisna ekonomija.
– Uvođenje carina od Sjedinjenih Američkih Država brojnim zemljama, a i sama činjenica da smo uvozno zavisna ekonomija koja je zavisna od uvoznih roba i uvezene inflacije – mislim da je to jedna od posljedica što su očekivanja privrednika takva. Upravo zbog globalnih dešavanja i nekom vrstom trgovinskog rata koji sada postoji između Kine i SAD-a… Pratićemo dešavanja na tržištu i težiti da obezbijedimo stabilnost privrede i ekonomije – izjavila je Drakić.
Osvrnula se i na aktuelne rasprave o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, ističući da to pitanje nije bilo obuhvaćeno istraživanjem, ali da kompanije smatraju da bi takva mjera predstavljala dodatne troškove i izazove.
– Mislimo da nije dobar momenat za crnogorsku privredu uvođenja sedmočasovnog radnog vremena, ali to ovo istraživanje nije obuhvatilo – dodala je.
Direktor sektora za istraživanje i analize PKCG Miljan Šestović pojasnio je da su očekivanja kompanija u pogledu poboljšanja poslovnog ambijenta do kraja godine posljedica njihovog optimizma, jer su oni „pregaoci koji stvaraju novu vrijednost i imaju pozitivnu energiju“.
Šestović je dodao da 80 odsto privrednika smatra da je porez na dodatu vrijednost (PDV) previsok, dok polovina vjeruje da se bolovanja zloupotrebljavaju. Naveo je i da je kvalitet internet infrastrukture najpovoljnije ocijenjeni segment, dok je kvalitet željezničke infrastrukture i dalje na najnižem nivou. Napomenuo je da je najveći napredak u posljednje tri godine ostvaren upravo u oblasti javnih nabavki.
Potpredsjednik PKCG Nikola Vujović upozorio je da se ključne biznis barijere iz godine u godinu ponavljaju. Posebno je naglasio izražen manjak radne snage u sektorima turizma, građevinarstva i poljoprivrede. Ukazao je na potrebu za sistemskim pristupom kroz stvaranje podsticajne regulative i korišćenje digitalnih servisa za borbu protiv sive ekonomije.
– Dijalog sa privrednicima pri kreiranju zakona je potreban za adekvatan okvir poslovanja i razvoj biznisa. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje su prepoznate kao najveće biznis barijere, slijedi nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, a treće mjesto zauzimaju visoki fiskalni i parafiskalni nameti – kazao je Vujović.
Podaci istraživanja pokazuju da je pretpandemijska ocjena poslovnog ambijenta bila 3,05, dok je sada niža ali opet viša nego prošle godine, pa se zaključuje da se ekonomija postepeno oporavlja. U odnosu na prošlu godinu, ocjena je gora u sektoru poreskog sistema i infrastrukture, dok su znatno bolje ocjenjene javne nabavke a granično tržište rada, vladavina prava…
– Najveći napredak u posljednje tri godine zabilježen je u oblasti javnih nabavki, što svjedoči o mogućim poboljšanjima u transparentnosti i efikasnosti procedura, kao i boljoj komunikaciji sa privredom. Javne nabavke su ocijenjene sa 3,26 u odnosu na 2,77 iz 2024. godine. Percepcija poreskog sistema u posljednje tri godine zadržava se na relativno niskom nivou, uz blage oscilacije bez značajnije poboljšanja. Trend sugeriše da poslodavci i dalje smatraju sistem opterećujućim, prvenstveno zbog visine fiskalnih i parafiskalnih nameta – piše u istraživanju.
Najviše ocjene u sektoru poreza dobile su stope doprinosa na lični dohodak i lokalne administrativne takse, dok su privrednici nezadovoljni stopom PDV-a i visinom naknada za izvršitelje.
U odnosu na prošlu godinu kompanije su lošije ocijenile kvalitet infrastrukture za avio saobraća, aviodostupnost Crne Gore, cijene lučkih usluga i prevoza robe željeznicom dok pozitivnije vide cijene putarine za auto-put Smokovac-Mateševo i tunel Sozina.
– Mala preduzeća izdvajaju se izrazito pozitivnim stavom prema javnoj administraciji, dok mikro, srednje i velike firme, izražavaju znatno niži nivo zadovoljstva. Percepcija je najpovoljnija u sjevernom i centralnom dijelu zemlje, dok jug bilježi najnižu ocjenu, ipak, ocjene sve tri regije ostaju ispod praga zadovoljavajuće vrijednosti – navodi se u dokumentu.
Izvori finansija su najslabiji u domaćem poslovnom ambijentu iako njihova ocjena raste protekle tri godine, pri čemu je najvišu ocjenu dobila brzina odobravanja kredita a najlošiju investicioni krediti.
Komentariši