Novo poskupljenje goriva u Crnoj Gori ponovo stavlja građane i privredu pod dodatni pritisak. Od ponoći, 16. jula, sve vrste goriva biće skuplje, a najveći udar osjetiće vozači dizel vozila, jer će litar eurodizela koštati 1,67 eura, čak devet centi više nego do sada. Riječ je o najvećem pojedinačnom povećanju cijene jednog derivata u posljednjih nekoliko obračunskih perioda.

Prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva, eurosuper 95 poskupljuje dva centa i koštaće 1,64 eura po litru, dok će cijena eurosupera 98 biti povećana za dva centa, na 1,68 eura. Lož ulje će poskupjeti sedam centi i nova cijena iznosiće 1,58 eura po litru.

Novi talas poskupljenja dolazi u trenutku kada se globalno tržište energenata ponovo suočava sa velikom neizvjesnošću zbog zaoštravanja odnosa između SAD-a i Irana. Američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice ocijenio je da je primirje sa Iranom praktično završeno i najavio mogućnost novih vojnih udara, dok je Vašington ukinuo izuzeće koje je Teheranu omogućavalo izvoz nafte.

Reakcija tržišta bila je trenutna. Cijena barela nafte Brent porasla je oko sedam odsto i približila se nivou od 80 dolara, dok je američka WTI dostigla oko 75,6 dolara. Dodatnu nervozu izazvali su i napadi na tankere u blizini Ormuskog moreuza, ključne pomorske rute kojom prolazi približno petina svjetskog transporta sirove nafte.

Posljedice rasta cijena energenata ne završavaju se na benzinskim pumpama. Gorivo direktno utiče na troškove transporta, proizvodnje i usluga, pa se njegovo poskupljenje gotovo uvijek preliva na ukupne troškove života.

Podaci Uprave za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u junu bile 0,4 odsto više u odnosu na maj, dok je godišnja inflacija iznosila 3,6 odsto. U periodu januar–jun ove godine cijene su u prosjeku bile 3,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Najveći doprinos mjesečnom rastu cijena u junu dali su usluge smještaja, meso i prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, restorani i kafići, stomatološke usluge, avio-prevoz, voće i povrće. Poseban pritisak predstavljaju troškovi koji zavise od cijene transporta, na koju gorivo direktno utiče.

Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena (HICP), koji omogućava poređenje sa zemljama Evropske unije, godišnja inflacija u junu takođe je iznosila 3,6 odsto.

Međunarodni monetarni fond je u aprilskoj projekciji za 2026. godinu procijenio da bi inflacija u Crnoj Gori mogla iznositi oko 3,2 odsto, što bi je, ukoliko se ostvari, činilo najnižom u regionu – ispred Srbije, gdje je projektovano 5,2 odsto, i Kosova sa 5,9 odsto. Međutim, novi rast cijena energenata iz jula nije bio uključen u te procjene.

Iz Fidelity konsaltinga ocijenili su da se Vladina politika zasniva na mehanizmu koji nazivaju „inovativnim programom“, ali koji, prema njihovoj ocjeni, počiva na stalnom povećanju akciza i cijena, što proizvodi lančana poskupljenja.

Dizel za pet mjeseci skuplji 33 centa

Kriza na tržištu energenata traje od kraja februara, kada su SAD i Izrael izveli vazdušne udare na Iran u kojima je ubijen vrhovni vođa te zemlje.

U tom trenutku litar eurodizela u Crnoj Gori koštao je 1,34 eura, dok je benzin bio oko 1,45 eura. Od tada je dizel poskupio 33 centa, odnosno gotovo 25 odsto, dok je benzin skuplji oko 20 centi, što predstavlja rast od približno 14 do 15 odsto.

Tokom pet mjeseci krize cijene su se mijenjale u zavisnosti od razvoja sukoba. Najveći pad zabilježen je sredinom juna, nakon potpisivanja Memoranduma iz Islamabada i privremenog otvaranja Ormuškog moreuza za komercijalne brodove. Tada je dizel nakratko pao ispod 1,60 eura.

Taj period stabilizacije trajao je kratko. Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore Draško Striković krajem juna ocijenio je da bi se gorivo do kraja ljeta moglo vratiti na nivo prije početka rata, uz očekivanje da će rafinerije i distributivni sistemi imati dovoljno vremena za prilagođavanje.

Novi rast cijena uoči sredine jula pokazao je da se ta procjena za sada nije ostvarila.

Vlada ima mogućnost da utiče na cijene, ali mjere izostaju

Posebne kritike odnose se na činjenicu da država ima određene mehanizme kojima bi mogla ublažiti udar na građane, prije svega kroz prilagođavanje akciza i drugih fiskalnih opterećenja koja učestvuju u formiranju konačne cijene goriva.

Kritičari Vladine politike tvrde da izvršna vlast ne koristi te mogućnosti, već zadržava postojeći nivo nameta, čime budžetski prihodi od akciza i poreza rastu zajedno sa cijenama na pumpama. Prema tim ocjenama, takav pristup kratkoročno donosi više novca državnoj kasi, ali istovremeno povećava troškove građana i privrede, podstiče nova poskupljenja i dodatno opterećuje standard stanovništva.

Oni smatraju da građani u konačnom snose najveći teret takve politike, jer više cijene goriva utiču ne samo na vozače već i na cijene hrane, usluga i transporta.

Iz Vlade su ranije saopštavali da se odluke o energetskim politikama moraju donositi uz očuvanje budžetske stabilnosti i sigurnosti snabdijevanja tržišta.

Vlada uvjerava da nema problema sa snabdijevanjem

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović ranije je više puta poručivao da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o snabdijevanju gorivom.

On je kao argument navodio strateške i komercijalne rezerve derivata koje, prema podacima Vlade, omogućavaju normalnu potrošnju za oko dva mjeseca u slučaju ozbiljnijih poremećaja na tržištu.

Ipak, poređenje sa zemljama regiona pokazuje da Crna Gora nakon novog poskupljenja više nije među povoljnijim tržištima.

U Bosni i Hercegovini prosječna cijena dizela iznosi oko 2,87 konvertibilnih maraka, odnosno oko 1,47 eura. Cijene se kreću od 2,65 do 3,76 KM, zavisno od pumpe i grada, što znači da je čak i najskuplji dizel u BiH jeftiniji od crnogorskog.

Benzin super 95 u BiH može se naći po cijeni od oko 2,50 KM, odnosno 1,28 eura, dok super 98 košta oko 2,71 KM, odnosno 1,39 eura.

U Hrvatskoj je dizel od 14. jula poskupio na 1,59 eura po litru, dok je cijena benzina ostala nepromijenjena. I pored tog povećanja, Hrvatska i dalje ima jeftiniji dizel od Crne Gore.

U Sjevernoj Makedoniji dizel košta oko 153 dinara, odnosno približno 1,30 eura, što je među najnižim cijenama u regionu. Srbija je, s druge strane, i dalje najskuplja kada je riječ o dizelu, sa cijenom od oko 219 dinara po litru, odnosno približno 1,87 eura. Benzin BMB 95 u Srbiji košta oko 195 dinara, odnosno oko 1,66 eura.

Od pet posmatranih tržišta – Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore – crnogorski dizel od sjutra će biti drugi najskuplji, odmah iza Srbije.

Nova poskupljenja i dalje moguća

Neizvjesnost na tržištu mogla bi se nastaviti i u narednim sedmicama. Šezdesetodnevni rok koji su SAD i Iran utvrdili Memorandumom iz Islamabada ističe sredinom avgusta, kada će biti jasnije da li će sporazum o iranskom programu obogaćivanja uranijuma opstati ili će pregovori propasti.

Naftna tržišta već sada uračunavaju mogućnost novih poremećaja, dok građane Crne Gore očekuju nova sedmična usklađivanja cijena. Naredni obračun najavljen je za 20. jul.

Dok globalni faktori ostaju van domašaja crnogorskih institucija, pitanje poreske politike i mogućnosti države da ublaži udar na potrošače ostaje jedna od ključnih tema. Za građane, međutim, rezultat je isti – svaki novi rast cijene goriva znači veće troškove svakodnevnog života.

Novi udar na vozače: Od ponoći poskupljuju sve vrste goriva