Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) već pet mjeseci sprovodi upravni postupak zbog mogućeg sukoba interesa u vezi sa izborom nove izvršne direktorice Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Marije Konjević. Sumnje su podstaknute tvrdnjama da je u njenom imenovanju učestvovala članica Savjeta EKIP-a Jelena Savić, za koju se navodi da je Konjević – kuma.
Ove navode ASK-u je još sredinom decembra 2024. godine uputio bivši direktor EKIP-a Darko Grgurović, a kako je potvrđeno iz Agencije, do sada su primljene tri prijave u vezi sa ovim slučajem. ASK je pokrenula upravni postupak radi utvrđivanja postojanja sukoba interesa, ali još nije donijela konačnu odluku. Kako su kazali, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije (ZoSK), informacije o toku postupka i identitet podnosilaca inicijativa tretiraju se kao povjerljive. Javnost će biti obaviještena kada ASK donese odluku.
Savjet tražio mišljenje – nakon glasanja
Konjević je za direktorku imenovana 23. novembra 2024. godine, sa tri od pet glasova članova Savjeta EKIP-a, među kojima je bila i Savić. Mandat traje četiri godine, a Konjević je na funkciju stupila krajem januara 2025.
Prema informacijama koje su “Vijesti” dobile od nezvaničnih izvora, Savjet EKIP-a je mišljenje ASK-a o eventualnom sukobu interesa zatražio tek nakon glasanja i imenovanja. Član Savjeta EKIP-a Dejan Jovanović kazao je za “Vijesti” da su se ASK-u obratili 11. decembra 2024. godine, dan nakon što su saznali da je posljednjim izmjenama ZoSK-a proširen pojam “povezanog lica” uvođenjem kategorije “lični odnos”, koja nije detaljno definisana zakonom.
– Savjet je odlučio da se odmah obrati ASK-u za mišljenje (u vezi sa eventualnim konfliktom interesa kod jednog člana Savjeta), ali ga nije dobio do kraja zakonskog roka za okončanje postupka imenovanja, tako da je imenovan izabrani kandidat. Savjet još nije dobio zahtijevano mišljenje ASK-a – kazao je Jovanović.
Po članu 10 ZoSK-a, javni funkcioner se mora uzdržati od odlučivanja ako on ili povezano lice ima privatni interes u konkretnoj stvari, dok ASK ne donese mišljenje. Ova obaveza ne važi za poslanike, odbornike i javne funkcionere na koje se primjenjuju posebna pravila o izuzeću.
Sporne kvalifikacije
Kvalifikacije Marije Konjević bile su predmet osporavanja tokom samog izbora. Na konkursu za izvršnog direktora traženo je visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita, tj. četvorogodišnje studije iz oblasti elektrotehnike, poštanskog saobraćaja, ekonomije ili prava, te najmanje pet godina iskustva u elektronskim komunikacijama ili poštanskoj djelatnosti.
Grgurović je tvrdio da Konjević nije ispunjavala te uslove, jer je završila Prirodno-matematički fakultet, smjer Računarske nauke, te da ne posjeduje potrebnu kvalifikaciju. Zbog toga je podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv Savjeta EKIP-a, pozivajući se na član 14 Zakona o upravnom postupku.
Na sjednici Savjeta EKIP-a 21. novembra 2024, kada je razmatran izvještaj komisije za izbor direktora, predsjednik Savjeta Milan Radulović izdvojio je mišljenje. Bio je protiv, navodeći da je izvještaj kontradiktoran i nepotpun, te da Konjević nije priložila diplomu osnovnih studija, dok dopis Univerziteta Crne Gore ne pruža nedvosmislenu potvrdu o ispunjenju uslova konkursa.
Sporno mišljenje Univerziteta Crne Gore
Komisija za izbor direktora se ipak pozvala na mišljenje Univerziteta Crne Gore, prema kojem student sa diplomom Računarskih nauka može obavljati poslove kao i student sa diplomom iz elektronike, telekomunikacija i računara.
To mišljenje izazvalo je negodovanje na Elektrotehničkom fakultetu (ETF), čije Vijeće je sredinom februara 2025. godine donijelo dva zaključka – da traži povlačenje mišljenja i da se ograde od njegovog sadržaja. Potvrđeno je da su se sa tim zahtjevima obratili Univerzitetu, ali iz ETF-a nisu pojasnili šta tačno piše u dopisu.
Univerzitet Crne Gore za “Vijesti” je saopštio da nisu izjednačili kvalifikacije diplomaca PMF-a i ETF-a, već da su odgovorili na konkretno pitanje EKIP-a o sposobnostima u oblasti računarskih nauka. Dodaju da su konsultovali rukovodioca studijskog programa Računarstvo na PMF-u, koji je utvrdio da se poslovi mogu jednako obavljati, i da je praksa na tržištu rada to potvrdila.
Mišljenje ostaje nepromijenjeno, iako je ETF tražio da se povuče. Univerzitet smatra da je mišljenje zasnovano na validnoj analizi i da je bilo u njihovoj nadležnosti da odgovore na stručna pitanja iz oblasti obrazovanja.
Spor i sa bivšim direktorom
Grgurović je nakon prestanka mandata navodno naišao na administrativne opstrukcije. Prema nezvaničnim informacijama, Konjević mu je zabranila ulazak u prostorije EKIP-a i odbijala da mu izda rješenje o povratku na radno mjesto, što ga je navelo da se obrati Inspekciji rada.
Inspektori su posjetili kompaniju i sačinili zapisnik, ali iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su se pozvali na član 3 Zakona o inspekciji rada i odbili da iznose detalje, navodeći da su podaci iz postupka povjerljivi.
Cijeli slučaj imenovanja Marije Konjević za direktorku EKIP-a i dalje je otvoren, sa više aspekata pod istragom – od potencijalnog sukoba interesa do spornih kvalifikacija. ASK i dalje nije donio konačnu odluku, dok se institucije prebacuju oko tumačenja zakona, mišljenja i nadležnosti. Do tada, Konjević ostaje na čelu jedne od ključnih regulatornih agencija u zemlji.
Komentariši