Građani Crne Gore od ove sedmice ponovo plaćaju skuplje gorivo nakon što je Vlada Crne Gore, bez prethodne najave i na telefonskoj sjednici, odlučila da poveća akcize na naftne derivate. Odluka je donijeta, razumije se, iza zatvorenih vrata, a javnost je o njenim posljedicama obaviještena tek nekoliko sati prije stupanja novih cijena na snagu.

Najveći udar pretrpjeli su korisnici dizela, jer je potpuno ukinuto ranije umanjenje akcize od 15 odsto. Istovremeno, kod benzina je umanjenje akcize svedeno na svega pet procenata, dok je prethodno iznosilo 25 odsto. Posljedica takve odluke je da građani danas plaćaju znatno skuplje gorivo nego što bi to bio slučaj da je Vlada zadržala prethodne olakšice.

Da akcize nijesu povećane u ponedjeljak, cijene goriva bile bi osjetno niže. Eurosuper 95 koštao bi 1,53 eura umjesto sadašnjih 1,65 eura po litru, dok bi eurosuper 98 bio 1,57 eura umjesto 1,69 eura. Cijena eurodizela iznosila bi 1,56 eura, odnosno deset centi manje od sadašnjih 1,66 eura po litru.

Posebno je indikativno da je Vlada reagovala svaki put kada su kretanja na međunarodnom tržištu nafte stvarala prostor za značajnije pojeftinjenje goriva. Od druge polovine aprila do danas, gotovo pri svakom padu cijena derivata, naročito dizela, uslijedilo je povećanje akciza na prijedlog Ministarstva finansija. Benzini su bili pošteđeni takvih intervencija sve do posljednje odluke donijete ovog ponedjeljka.

Praksa je, pritom, ostala ista. Akcize su povećavane bez javne rasprave, bez prethodnih obavještenja i bez obrazloženja, dok su građani za nove cijene saznavali svega sat vremena prije njihovog stupanja na snagu, uglavnom oko 23 časa ponedjeljkom.

Današnje cijene značajno odudaraju od onih koje su važile prije eskalacije sukoba između SAD-a i Irana. Do 9. marta eurosuper 95 prodavao se po cijeni od 1,40 eura, eurosuper 98 koštao je 1,43 eura, dok je dizel bio 1,34 eura po litru. Nakon poremećaja na globalnom tržištu energenata izazvanih sukobima na Bliskom istoku uslijedio je prvi talas poskupljenja.

Kada su cijene goriva počele naglo da rastu, Vlada koju predvodi Milojko Spajić reagovala je 23. marta smanjenjem akciza za 50 odsto na dizel i 25 odsto na benzin. Tadašnja mjera dovela je do pojeftinjenja derivata od približno 26 centi po litru za dizel i oko 15 centi za benzine. Međutim, kako su se tržišne okolnosti mijenjale i cijene nafte počele da padaju, Vlada je postepeno vraćala akcize na prethodni nivo, praktično poništavajući efekat ranije pomoći građanima.

Dodatne kritike izaziva činjenica da Ministarstvo finansija nije ponudilo nijedno zvanično obrazloženje za povećanje akciza. Resor kojim rukovodi Novica Vuković mjesecima ignoriše pitanja javnosti i medija o razlozima za ovakve odluke. Kako je objavljeno, list „Dan“ u više navrata slao je upite Ministarstvu finansija tražeći pojašnjenje zbog čega se akcize povećavaju, ali odgovori nijesu dostavljeni.

Na netransparentnost rada Vlade ukazao je i predsjednik Kluba poslanika Evropskog saveza Boris Mugoša, koji je pozvao izvršnu vlast i Ministarstvo finansija da javno saopšte koliki je sada procenat umanjenja akciza na gorivo.

– Da li je tačno da ste potpuno ukinuli umanjenje akciza na dizel, a drastično smanjili procenat umanjenja akciza na benzin, zbog čega danas građani plaćaju značajno skuplje gorivo nego što bi plaćali da su ostala umanjenja – upitao je Mugoša.

On je ocijenio da Vlada kontinuirano izbjegava transparentnost i da uporno uskraćuje građanima informacije o tome zašto se iz sedmice u sedmicu smanjuje procenat umanjenja akciza.

Oštre reakcije stigle su i iz Građanskog pokreta URA, gdje smatraju da je ukidanje olakšica na dizel još jedan pokazatelj da vlast nema osjećaj za probleme sa kojima se suočavaju građani.

Iz URA upozoravaju da građani već mjesecima trpe rast troškova života, dok najnovija odluka Vlade dodatno opterećuje kućne budžete. Umjesto mjera koje bi ublažile finansijski pritisak na stanovništvo, tvrde oni, donose se odluke koje stvaraju nove razloge za poskupljenja.

Posebno naglašavaju da se posljedice skupljeg goriva neće zaustaviti samo na benzinskim pumpama. Rast cijena transporta neminovno će se preliti na gotovo sve sektore privrede, što znači da bi skuplji dizel i benzin mogli dovesti do novih poskupljenja brojnih proizvoda i usluga.

– Ova Vlada kao da je potpuno izgubila kontakt sa svakodnevnim životom građana. Dok se javnosti predstavljaju priče o rekordnim rezultatima, ekonomskom rastu i uspjesima, realnost je da troškovi života konstantno rastu. Umjesto zaštite životnog standarda, donose se odluke koje dodatno podstiču poskupljenja i stvaraju utisak da građani treba da prihvate sve skuplji život kao novu normalnost – poručili su iz URA, uz ocjenu da je krajnje vrijeme da se prioritet da zaštiti standarda građana.

Ova verzija zadržava sve činjenice iz originalnog teksta, ali je struktura potpuno reorganizovana i napisana u novinarskom, kritičkom tonu.