Na posljednjoj sjednici, Vlada Crne Gore donijela je odluke koje se odnose na novo kreditno zaduženje kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime se otvaraju dva važna razvojna projekta u oblasti šumarstva i upravljanja otpadom.
Vlada na čijem je čelu Milojko Spajić usvojila je dvije odvojene informacije koje se odnose na ove aranžmane, pri čemu se 18 miliona eura odnosi na projekat „Šume Crne Gore – zajednički prosperitet“, dok je znatno veći iznos od 40 miliona eura planiran za projekat „Reforma u oblasti upravljanja otpadom“.
Kada je riječ o projektu iz oblasti upravljanja otpadom, Ministarstvo ekologije je 16. februara uputilo dopis kojim je formalno pokrenuta inicijativa za zaključivanje kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom, odnosno IBRD-om. Ovaj projekat ima za cilj unapređenje infrastrukture u sektoru otpada, jačanje institucionalnih i regulatornih kapaciteta, kao i sanaciju deponije čvrstog otpada na lokaciji bivšeg Kombinata aluminijuma u Podgorici.
Predviđeno je da se realizacija ovog projekta odvija u narednih šest godina, a njegova struktura podijeljena je u četiri ključne komponente. Prva se odnosi na jačanje institucionalnih kapaciteta u sektoru otpada, što podrazumijeva unapređenje zakonodavnog i regulatornog okvira, razvoj sistema za prikupljanje i obradu podataka, kao i podršku sprovođenju proširene odgovornosti proizvođača (EPR) i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava i nadležnih institucija.
Druga komponenta fokusirana je na unapređenje infrastrukture kroz uspostavljanje Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, koji će opsluživati više opština, uz uvođenje savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje otpada. Treća komponenta obuhvata sanaciju deponije na lokaciji KAP-a, sa ciljem smanjenja rizika po životnu sredinu i zdravlje građana, trajnog rješavanja problema istorijskog otpada i zaštite vodnih resursa. Četvrta komponenta odnosi se na upravljanje projektom, uključujući formiranje Jedinice za implementaciju projekta (PIU), nadzor nad sprovođenjem, praćenje rezultata i usklađenost sa standardima Svjetske banke u oblasti zaštite životne sredine i društvenih aspekata.
Planirano je da se projekat realizuje u dvije faze. Prva faza, procijenjena na 40 miliona eura, spremna je za realizaciju i trenutno su u toku aktivnosti za zaključivanje kreditnog ugovora u tom iznosu. Druga faza, koja se odnosi na sanaciju bazena crvenog mulja i procijenjena je na dodatnih 32 miliona eura, biće sprovedena naknadno, nakon što se ispune svi potrebni uslovi za njenu implementaciju.
Istovremeno, za projekat „Šume Crne Gore – zajednički prosperitet“ već su završeni zvanični pregovori sa IBRD-om, koji su održani 9. februara. Tada je usaglašena kompletna ugovorna i projektna dokumentacija potrebna za zaključivanje ugovora o zajmu i početak realizacije projekta.
Za ovaj projekat predviđeno je kreditno zaduženje u iznosu od 18 miliona eura, uz rok otplate od 15 godina, uključujući grejs period od dvije godine. Ugovor podrazumijeva varijabilnu kamatnu stopu koja se sastoji od šestomjesečnog EURIBOR-a uvećanog za varijabilnu kamatnu maržu koja se kvartalno redefiniše. Na dan 13. februara 2026. godine, ta marža iznosila je 0,68 odsto.
Takođe, definisani su i dodatni troškovi, uključujući jednokratnu naknadu za obradu kredita (front-end fee) od 0,25 odsto ukupnog iznosa kredita, kao i naknadu na nepovučena sredstva (commitment fee) u istoj visini, koja se obračunava na iznos neiskorišćenih sredstava. U skladu sa pravilima IBRD-a, obračun ove naknade počinje nakon isteka četiri godine od potpisivanja ugovora.
Isti kreditni uslovi važe i za projekat iz oblasti upravljanja otpadom, čime se oba aranžmana uklapaju u standardne finansijske okvire koje propisuje Međunarodna banka za obnovu i razvoj.
Komentariši