Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila je da je prilikom osnivanja državne kompanije Montenegro Works (MW) 2021. godine dodijeljena nezakonita državna pomoć. Riječ je o 490.000 eura osnivačkog kapitala, isplaćenog iz budžetske rezerve bez prethodnog mišljenja Agencije, prenosi Pobjeda.

Posebno je problematično što je kompanija, umjesto da ostvari najavljivane ciljeve u unapređenju upravljanja državnim preduzećima, već naredne godine ugašena. Nakon sprovedene dobrovoljne likvidacije u budžet je vraćeno 325.200 eura, dok je za preostali iznos od 164.764 eura AZK naložila Ministarstvu finansija da sprovede mjere povraćaja.

Na čelu Vlade koja je osnovala MW bio je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, dok je ministar finansija i socijalnog staranja bio aktuelni premijer Milojko Spajić. Upravo je tadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS), na čijem je čelu bio Spajić, iniciralo osnivanje kompanije.

Direktor AZK Nebojša Jovović saopštio je juče na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da je u ovom slučaju utvrđena nezakonita državna pomoć. Jovović je odgovarao na pitanje predsjednika Odbora Borisa Mugoše iz Evropskog saveza, koje se odnosilo na ishod ispitnog postupka pokrenutog krajem jula 2025. godine.

Milioni ciljeva, godina trajanja

Montenegro Works osnovan je u avgustu 2021. godine, a za direktora je imenovan aktuelni ministar pomorstva Filip Radulović. Međutim, već godinu kasnije Vlada Dritana Abazovića odlučila je da ugasi kompaniju.

Prema informacijama iz skraćenog postupka dobrovoljne likvidacije, u državnu kasu vraćeno je 325.200 eura, koliko je ostalo na računu društva.

Ideja iza osnivanja MW bila je da ta kompanija Vladi pruža strateške smjernice za kreiranje jasne politike upravljanja državnim kompanijama. Tadašnje MFSS ocijenilo je da loše upravljanje državnim preduzećima proizvodi velike troškove za državu, uz istovremeni gubitak prihoda.

Plan je bio da se kroz finansijski nadzor i podršku reformama unaprijedi upravljanje državnim kompanijama, poveća njihova profitabilnost i obezbijedi efikasnije korišćenje javnih resursa. Tadašnja Vlada očekivala je i veće budžetske prihode.

Spajić je u vrijeme osnivanja kompanije tvrdio da država ne smije dozvoliti da državna preduzeća zbog neefikasnog upravljanja propadaju ili da njihov teret snose poreski obveznici. Kao jedan od razloga za osnivanje MW naveo je i zahtjeve menadžera državnih preduzeća za finansijskim analizama i stručnom pomoći.

Međutim, projekat koji je trebalo da predstavlja početak novog modela „domaćinskog upravljanja“ državnom privredom ugašen je već naredne godine.

Prilikom gašenja kompanije, tadašnji ministar finansija u Abazovićevoj Vladi Aleksandar Damjanović kritikovao je način na koji su sredstva trošena, navodeći da se previše novca izdvajalo „za čitanje javno dostupnih izvještaja i njihovo sortiranje“.

Novac isplaćen bez prethodnog mišljenja AZK

Prema rješenju AZK o pokretanju ispitnog postupka, Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je prilikom revizije Zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu da je 490.000 eura isplaćeno za osnivanje MW bez prethodnog mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije.

AZK je potom sprovela postupak i zaključila da je osnivački kapital predstavljao državnu pomoć koja nije bila usklađena sa zakonom.

U odluci Agencije navodi se da je osnovna djelatnost Montenegro Works, prema Odluci o osnivanju i Statutu, bila pružanje konsultantskih usluga u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem. AZK ocjenjuje da je riječ o komercijalnoj djelatnosti, posebno imajući u vidu da je bilo predviđeno da društvo ostvaruje sopstvene prihode.

Da je MW poslovao na tržištu, prema ocjeni AZK, potvrđuje i odluka o dobrovoljnoj likvidaciji, kojom je kao razlog navedena nemogućnost ostvarivanja prihoda i održivog i uspješnog poslovanja na tržištu.

Agencija je zbog toga zaključila da je Montenegro Works u trenutku dodjele sredstava obavljao privrednu djelatnost i da se smatra korisnikom državne pomoći.

U obrazloženju se dodatno ukazuje da je Odlukom o osnivanju bilo propisano da MW samostalno nastupa u pravnom prometu, zaključuje ugovore i preduzima druge pravne radnje u okviru svoje djelatnosti.

Za šta je trebalo da bude potrošeno 490.000 eura

Prema Informaciji o obezbjeđivanju sredstava za uplatu osnivačkog kapitala, novac je trebalo prvenstveno koristiti za zarade i naknade profesionalnom kadru i članovima Odbora direktora, kupovinu opreme i materijala, zakup poslovnog prostora i režijske troškove.

Ta sredstva trebalo je da pokriju poslovanje do trenutka kada MW počne da ostvaruje sopstvene prihode.

Upravo je taj dio dokumentacije bio važan za zaključak AZK da se radi o finansiranju privredne djelatnosti. Agencija navodi da su operativni troškovi neodvojivi dio obavljanja privredne djelatnosti i da bi ih, u suprotnom, MW morao sam snositi tokom poslovanja.

AZK u tome vidi i osnovanu pretpostavku narušavanja tržišne konkurencije, jer su državnim novcem pokrivani troškovi koje bi kompanija u redovnom tržišnom poslovanju morala sama da podmiruje.

Ministarstvo finansija bez odgovora Agenciji

Rješenjem AZK Ministarstvu finansija, kao pravnom sljedbeniku MFSS-a, naloženo je da u roku od četiri mjeseca od prijema rješenja preduzme mjere za povraćaj 164.764 eura neusklađene državne pomoći. Taj iznos predstavlja razliku između početno uplaćenih 490.000 eura i 325.200 eura koji su vraćeni u budžet nakon likvidacije MW.

Ministarstvo je imalo i rok od dva mjeseca da Agenciji dostavi plan povraćaja novca, zajedno sa mjerama i rokovima za njegovu realizaciju.

Međutim, prema navodima iz rješenja, odnos Ministarstva prema postupku AZK bio je krajnje pasivan. Nakon inicijalnog izjašnjenja da je dio osnivačkog uloga vraćen u budžet prilikom likvidacije MW, Ministarstvo se, kako proizilazi iz dokumenta, u ostatku postupka uglavnom nije izjašnjavalo.

Punomoćnik Ministarstva nije se pojavio ni na usmenoj raspravi zakazanoj za 20. oktobar prošle godine, iako je uredno pozvan. Ministarstvo nije obavijestilo Agenciju ni o eventualnoj nemogućnosti prisustvovanja, uprkos upozorenju AZK.

Izostalo je i izjašnjenje Ministarstva na rezultate ispitnog postupka koje mu je Agencija dostavila.

Odluka čekala gotovo sedam mjeseci

Iako AZK po pravilu objavljuje rješenja iz oblasti kontrole državne pomoći na svojoj internet stranici, odluka kojom je utvrđena nezakonita državna pomoć u slučaju Montenegro Works donijeta je još u februaru, ali je javno objavljena tek juče, odnosno u utorak.

Novinarka Pobjede juče je u telefonskom razgovoru sa Jovovićem pokušala da dobije objašnjenje zbog čega je za objavljivanje odluke bilo potrebno gotovo sedam mjeseci. Jovović je kazao da će, nakon provjere, dostaviti odgovor.

U međuvremenu, Ministarstvu finansija ostaje obaveza da sprovede odluku Agencije i riješi pitanje preostalih 164.764 eura državnog novca, dok slučaj Montenegro Works ostaje primjer državnog projekta koji je ugašen samo godinu nakon osnivanja i za čije je početno finansiranje naknadno utvrđeno da je predstavljalo nezakonitu državnu pomoć.