Vlada Crne Gore, koju vodi premijer Milojko Spajić, za manje od godinu dana mandata pozajmila je nevjerovatnih 1,046 milijardi eura, čime je postavila apsolutni rekord kada je riječ o zaduživanju u prvoj godini rada izvršne vlasti. Vlada je izabrana u Skupštini 31. oktobra prošle godine, a ubrzo nakon toga počela je sa nizom finansijskih poteza koji su doveli do značajnog rasta javnog duga.

U prvih nekoliko mjeseci, Spajićeva Vlada je, putem internih odluka, pozajmila 109 miliona eura od osam domaćih banaka. Pored toga, u prva dva mjeseca mandata realizovana je emisija državnih zapisa u iznosu od 50 miliona eura, što je ukupno 159 miliona eura zaduženja za 2023. godinu. U martu je uslijedila emisija obveznica u dolarima, preko koje je obezbijeđeno dodatnih 687 miliona eura. Nakon ovog zaduženja, sve do početka oktobra nije bilo novih pozajmica, ali je Vlada tada u roku od desetak dana zaključila četiri ugovora o kreditu.

Većina novih pozajmica povezana je sa zajmovima za razvojne politike (DPL aranžmanima) koje je Vlada sklopila sa međunarodnim institucijama. Ovi aranžmani uključuju zajam od 80 miliona eura od Svjetske banke, te po 50 miliona eura od OPEK fonda za međunarodni razvoj i Francuske agencije za razvoj (AFD). Takođe, od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) planirano je zaduženje od 20 miliona eura za unapređenje energetske efikasnosti u obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori. Premda svi dogovoreni krediti još uvijek nisu realizovani, očekuje se da će biti završeni do kraja godine.

Premijer Spajić i ministar finansija Novica Vuković su tokom marta, prilikom emisije obveznica, izjavili da će sredstva biti usmjerena na otplatu postojećih dugova i finansiranje kapitalnih projekata. Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđeno je da se za otplatu dugova izdvoji 518,7 miliona eura, dok je Vlada do sada pozajmila 887 miliona eura od maksimalno dozvoljenih 1,15 milijardi eura.

Kamate rastu – zaduženja sve skuplja

Jedan od ključnih problema koje prate aktuelno zaduživanje je visoka kamata. Na obveznice emitovane u martu, država će platiti između 245 i 280 miliona eura kamate, što dodatno opterećuje javne finansije. Zabrinjavajuće je što se ovako visok nivo zaduživanja događa u situaciji kada Crna Gora nije započela nijedan značajan infrastrukturni projekat u posljednjih godinu dana, a nisu se pojavili ni veliki investitori.

Ministarstvo finansija opravdava nova zaduženja potrebom za obezbjeđenjem fiskalne rezerve, posebno imajući u vidu da se u narednoj godini očekuju značajne obaveze na osnovu duga u iznosu od 830 miliona eura glavnice i 165 miliona eura kamate. Prema njihovim riječima, dogovoreni DPL aranžmani sa Svjetskom bankom i drugim institucijama predstavljaju povoljan finansijski instrument koji omogućava podršku sprovođenju reformi u oblastima kao što su ekonomski menadžment, upravljanje javnim sektorom, ljudski razvoj, infrastruktura i zaštita životne sredine.

Mulešković: Nerealizovani projekti i spor razvoj kapitalnog budžeta

Ekonomista Mirza Mulešković ističe da se zaduživanje odvija u skladu s budžetskim planom, ali naglašava da realizacija kapitalnog budžeta do sada nije zadovoljavajuća. Do avgusta 2024. godine ostvareno je samo 75 odsto planiranih kapitalnih izdataka, a veći projekti, poput nastavka izgradnje auto-puta, nisu pokrenuti. Mulešković smatra da je nužno bolje planirati kapitalne projekte i efikasnije ih realizovati kako bi se sredstva pravilno iskoristila.

On ipak smatra da su kreditni aranžmani sa međunarodnim institucijama korisni jer postavljaju jasne ciljeve i pomažu u jačanju institucionalnih kapaciteta. Međutim, Mulešković upozorava da Crna Gora mora više raditi na stabilizaciji javnih finansija i smanjenju rashoda, s obzirom na povećane potrebe za zaduživanjem usljed planiranih reformi i infrastrukturnih projekata.

Kasalica: Sistemski problem sa investicijama i javnim finansijama

Bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija Mila Kasalica takođe ukazuje na to da su postojeća zaduženja u skladu sa Zakonom o budžetu, koji predviđa okvir od gotovo 1,2 milijarde eura za ovu godinu. Ona, međutim, kritikuje dosadašnji pristup koji se svodi na “presipanje novca iz lijevog u desni džep” i ne donosi stvarni ekonomski rast.

Kasalica upozorava da je crnogorska ekonomija u opasnosti da se suoči sa ozbiljnim problemima u narednom periodu, jer su mnogi ekonomski pokazatelji već alarmantni. Prema njenim riječima, neophodno je usmjeriti pažnju na investicione projekte i dugoročan razvoj kako bi se izbjegao ekonomski kolaps. Ona dodaje da je Svjetska banka već izrazila zabrinutost zbog rizika koje predstavlja aktuelna ekonomska politika, te savjetuje da se što prije pristupi stabilizaciji javnih finansija.

Ogroman dug i malo konkretnih rezultata

Premijer Milojko Spajić i njegova Vlada suočavaju se s kritikama zbog rekordnog zaduživanja za manje od godinu dana, dok kapitalni projekti kasne ili se uopšte ne realizuju. Kamate na pozajmice dodatno opterećuju budžet, a eksperti upozoravaju da je neophodno hitno usmjeriti sredstva ka stvaranju održivih ekonomskih temelja.

Dok Ministarstvo finansija ističe da su svi kreditni aranžmani korisni za ekonomski rast i smanjenje siromaštva, ekonomisti naglašavaju da Crna Gora mora bolje planirati i realizovati projekte kako bi iskoristila sredstva na najbolji način i izbjegla ekonomske poteškoće u budućnosti.