Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) odlučila je da građani od naredne godine plaćaju nešto skuplju struju. Njihove najnovije odluke najavljuju rast konačne cijene električne energije za domaćinstva za oko dva odsto, iako se povećanje odnosi isključivo na korekcije troškova prenosnog sistema.

To znači da bi prosječno domaćinstvo na mjesečnom računu moglo imati manje od jednog eura više, pokazuju podaci do kojih su došle „Vijesti”. Ipak, i tako minimalno poskupljenje dolazi u trenutku kada se građanima već godinama obećava stabilnost i povoljniji računi.

Ono što dodatno izaziva zabrinutost potrošača jeste činjenica da je dio računa koji se odnosi na troškove proizvodnje struje – aktivnu energiju, a koji pripada Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), ostao van uticaja regulatora. EPCG ima pravo da tu stavku samostalno poveća ako rastu troškovi proizvodnje ili uvoza energije. Iako tu mogućnost nije koristio punih 15 godina, iz kompanije su nedavno saopštili da još analiziraju tržišne okolnosti i da bi eventualno povećanje moglo biti „krajnja mjera”.

Odluke o privremenim cjenovnicima za prenosni i distributivni sistem, kao i o naknadama za upravljanje tržištem, REGAGEN je donio 21. novembra, ali ih je tek 28. novembra objavio javnosti. Osnovni dio cijena i naknada za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Crnogorski elektrodistibutivni sistem (CEDIS) i Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTE) ostao je nepromijenjen, ali su podignute korekcije troškova za prenos – i upravo to donosi poskupljenje.

U prethodnih pet godina cijena struje za domaćinstva već je rasla za 4,1 odsto, i to zbog korekcija troškova distribucije (CEDIS). Taj trošak je ranije bio kompenzovan popustima EPCG-a za redovne platiše. Za poređenje, ogrevno drvo i pelet su u isto vrijeme poskupjeli između 70 i 100 odsto, zbog čega je struja postala najjeftiniji energent i rezultirala većom potrošnjom za grijanje.

Još jedan problem nastao je nakon što je utvrđeno da je CGES prethodnih godina prihodovao čak 34,7 miliona eura više od planiranog po osnovu izdavanja prekograničnih kapaciteta – prije svega kroz podmorski kabel za Italiju. Zbog toga je krajem prošle godine bilo odlučeno da se potrošačima vrati 9,5 miliona eura u 2025, a ostatak u narednim godinama, što bi smanjilo račune. Međutim, Skupština je u martu izglasala novi Zakon o energetici, po kojem se taj prihod sada CGES-u garantuje u punom iznosu, bez smanjenja. Tako je građanima uskraćeno očekivano pojeftinjenje, a nova prilika za korekcije cijena biće tek 2027. godine.

Termoelektrana Pljevlja ponovo zaustavljena nakon samo 48 sati rada

Samo dva dana nakon što je Termoelektrana Pljevlja ponovo uključena u mrežu, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) bila je prinuđena da je opet isključi iz elektroenergetskog sistema. Kako saznaje „Dan“ iz više izvora upućenih u energetski sektor, razlog je nefunkcionalan sistem za odvod šljake, još jedna u nizu tehničkih nepravilnosti uprkos milionskoj ekološkoj rekonstrukciji.

Postrojenje se i dalje nalazi u probnom režimu, iako je ekološka rekonstrukcija započeta još u februaru 2022. godine i procijenjena na preko 70 miliona eura. Umjesto najavljene stabilizacije i modernizacije, čini se da su zastoji postali dio svakodnevice.

Izvor iz EPCG, koji je insistirao da ostane anoniman, tvrdi da se kvar odnosi isključivo na segment za koji je odgovoran kineski izvođač radova DEC International i da je riječ o „uobičajenoj intervenciji“, koja ne bi trebalo da utiče na rokove i konačan kvalitet projekta. Ipak, činjenica da termoelektrana mora biti isključena gotovo odmah po puštanju u rad postavlja pitanje nadzora, kvaliteta izvedenih radova i realnosti najavljenih rokova.

EPCG uvjerava da će postrojenje uskoro ponovo biti priključeno na mrežu, nakon što izvođač otkloni uočene nedostatke. Međutim, za sada Termoelektrana Pljevlja više vremena provodi van sistema nego u njemu.

Projekat rekonstrukcije trebalo bi da omogući da TE Pljevlja ispuni standarde Evropske unije kada je riječ o emisijama i zaštiti životne sredine, uključujući odsumporavanje, denitrifikaciju, bolje filtriranje čestica i novi sistem odlaganja šljake i pepela. Ideja je da postane jedan od tehnološki najčistijih energetskih objekata u regionu. Ipak, dok se stalni kvarovi nastavljaju, ostaje nejasno da li će to obećanje zaista biti ispunjeno.