Podgorički projekat „Velje brdo“, koji je premijer Milojko Spajić pompezno najavio kao rješenje stambenog pitanja za hiljade građana, odavno liči na ambicioznu zamisao bez realne osnove. Iako je Spajić ranije obećao da će prvi stanovi biti gotovi sredinom 2026. godine, po cijeni od 1.000 eura po kvadratu uz kamatnu stopu od 1,2 odsto, stručnjaci upozoravaju da su ta obećanja daleko od trenutne realnosti.

Stefan Mišković, predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore, kazao je za “Dan” da je projekat uvršten u novi Prostorni plan (PP) do 2040. godine, što pokazuje da postoji politička volja, ali da realizacija može trajati godinama, ako ne i decenijama.

– Prvobitna obećanja su nerealna, jer je proces izrade planskih dokumenata dug i zahtjevan. „Velje brdo“ je lokalitet koji zahtijeva kompleksnu komunalnu infrastrukturu i velika ulaganja, koja ni Glavni grad ni država ne mogu brzo da obezbijede – ističe Mišković.

Mišković upozorava i da što se više bude čekalo, to će cijena kvadrata biti viša. Prema njegovim riječima, ostvarenje Spajićeve najave da će kvadrat koštati 1.000 eura moguće je samo ako država značajno subvencioniše troškove, uključujući oslobađanje investitora od plaćanja komunalija i ustupanje zemljišta.

– U ovom trenutku, prosječna cijena kvadrata u Podgorici premašuje 2.000 eura, a na pojedinim lokacijama ide i do 2.500. Ako ne bude konkretne državne intervencije, najavljena cijena od 1.000 eura biće neostvariva – poručuje Mišković.

Novi Prostorni plan predviđa valorizaciju brojnih lokacija, poput Velike plaže i Buljarice, koje su namijenjene razvoju turizma, kao i veliki broj novih saobraćajnica. Međutim, kako Mišković navodi, njihova realizacija zavisiće od stanja ekonomije i budžetskih mogućnosti.

– Zemljište je sada u fokusu kao resurs, i planom su jasno određene zone za stanogradnju, industriju, turizam. Upravo planska dokumenta formiraju cijenu kvadrata – od parcele predviđene za park do one za zgradu sa pet spratova, razlike u cijeni su ogromne – objašnjava on.

Mišković takođe upozorava na problem bespravne gradnje, koja će u procesu pridruživanja EU biti sve strože tretirana. Objekti izgrađeni bez dozvole izgubiće na vrijednosti, a građani će morati ozbiljnije poštovati propise.

Na tržište nekretnina uticaće i očekivani ulazak Crne Gore u EU, što će, prema iskustvu drugih kandidata, značajno povećati interes stranih investitora i dodatno pogurati cijene.

– Kad postanete dio jedinstvenog evropskog tržišta, otvarate se prema kupcima koji su spremni da investiraju. To stvara veću tražnju i samim tim rast cijena – dodaje Mišković.

Konačna struktura projekta „Velje brdo“ još nije poznata – nije jasno da li će biti u formi javno-privatnog partnerstva ili čistog državnog modela. Jasno je jedino, kako zaključuje Mišković, da što se realizacija više odlaže, cijena će rasti, a očekivanja građana da će za 1.000 eura po kvadratu dobiti stan – sve više blijede.