Odluka Ustavnog suda da ne pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata pokazuje da reforma pravosuđa u zemlji još nije završena. Istovremeno, ova odluka otvara prostor za moguće institucionalne blokade i izaziva sumnje u političke pritiske na sudije.

Za “Vijesti” su ovu situaciju juče komentarisali zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac i odbornik u SO Budva i lider grupe građana “Pokret za grad” Đorđe Zenović, koji je zajedno sa NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica pokrenuo inicijativu pred Ustavnim sudom.

Odluka suda je donesena u okolnostima kada Ustavni sud već duže funkcioniše u krnjem sastavu zbog neizbora sedmog sudije, što dodatno otežava njegov rad. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, sudije Snežana Armenko, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić bile su za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, dok su Desanka Lopičić, Nikola Mugoša i Jovan Jovanović bili protiv.

Iz Ustavnog suda je saopšteno da su sudije koje su podržale pokretanje postupka smatrale da Zakon treba da bude donijet dvotrećinskom većinom, budući da reguliše imovinska prava stranaca. U suprotnom, Skupština bi mogla usvajati i druge međunarodne ugovore prostom većinom, čak i kada se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava i eventualnog uređenja pitanja dvojnog državljanstva.

– Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se mora ocjenjivati sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u vidu da Sporazum još nije stupio na pravnu snagu i ne može proizvesti pravne posljedice po Crnu Goru – navodi se u saopštenju suda, koji je 15. decembra 2025. godine održao javnu raspravu o ovom predmetu.

Zakon je u Skupštini usvojen sredinom aprila prošle godine, nakon čega ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, a parlament ga je u junu ponovo izglasao.

Dejan Milovac za “Vijesti” ističe da je Ustavni sud time izbjegao da zauzme stav o ustavnosti zakonskog rješenja, šaljući poruku da reforma suda nije završena i da se u budućnosti mogu očekivati slične blokade.

– Ovaj zakon i sporazum nisu samo u suprotnosti sa Ustavom i međunarodnim obavezama Crne Gore u pristupanju EU, već predstavljaju osnov za moguće odricanje suvereniteta Crne Gore u određenim dijelovima teritorije koji interesuju UAE. Iako trenutno nema konkretnih projekata po ovom zakonu, uloga Ustavnog suda bila je da spriječi štetan sporazum – rekao je Milovac.

On je podsjetio da nekompletan sastav Ustavnog suda, zajedno sa nedovršenom reformom, predstavlja ozbiljan problem pred opšte izbore 2027. godine.

– Crna Gora će se suočiti sa izborima kakve do sada nismo imali, uz nekompletirane institucije poput Centralne izborne komisije i Ustavnog suda. To stavlja naš demokratski kapacitet i legitimnost budućeg izbornog procesa u debeli minus – upozorio je Milovac.

Sa političkog aspekta, Đorđe Zenović odluku suda smatra očekivanom.

– Određene sudije nisu imenovane po stručnom ključu, već partijskom. Jasno je da bi pad ovog sporazuma pred Ustavnim sudom bio politički poraz premijera Milojka Spajića, što vjerovatno objašnjava i pritiske na sudije. Dug period između javne rasprave i odluke dodatno potvrđuje nedostatak transparentnosti – rekao je Zenović.

On je upozorio da odlaganje izbora sedmog sudije dodatno blokira rad suda i omogućava praksu koja može derogirati ustavna prava. Zenović planira da kroz buduće inicijative i ustavne žalbe stavi sudije u poziciju da brane današnju odluku.

Sporazum predviđa da Vlada Crne Gore i Vlada UAE, zajedno sa privatnim investitorima iz te države, mogu realizovati projekte izgradnje nekretnina na jugu i skijališta na sjeveru Crne Gore bez primjene zakona o javnim nabavkama ili tendera. Izabrane investitore određuje Vlada UAE uz saglasnost Vlade Crne Gore, dok Vlada Crne Gore definiše obaveze i prava kroz naknadno potpisan ugovor.

Ministarstvo finansija u svom mišljenju ukazuje da će realizacija ovih projekata izazvati značajne troškove za državni budžet, uključujući izgradnju infrastrukture i eksproprijaciju zemljišta. Zbog toga će biti potrebna dopunska fiskalna analiza i eventualno nova fiskalna strategija.

Zakonom potvrđen Sporazum, po Ustavu, ima snagu leks specijalisa, što mu daje prednost u slučaju sukoba sa drugim crnogorskim zakonima. Specijalno državno tužilaštvo također ispituje sporazum, nakon što je Vlada dostavila svu dokumentaciju na njihov zahtjev.

Iz Vlade je juče saopšteno da odluka Ustavnog suda potvrđuje da pravni poredak ostaje neizmijenjen i da sporazum nije favorizovao ni jednu zemlju ili pojedinca, već je štitio interese Crne Gore.

Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, ističe da je današnja odluka samo održala status kvo.

– Nakon kvalitetne i argumentovane javne rasprave očekivao sam čak i jednoglasnu odluku Suda za pokretanje ocjene ustavnosti sporazuma. Sud nije izvršio svoju dužnost, a teret sada pada na sedmog sudiju, čije je imenovanje neizvjesno – rekao je Nimanbegu.