Švajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saznaje „Pobjeda“.

Ukoliko se utvrdi odgovornost države, Crna Gora bi mogla biti obavezna na isplatu odštete od najmanje 300 miliona dolara, a iznos bi mogao biti veći zbog obračunatih kamata. Pored finansijskog tereta, takav ishod mogao bi značajno narušiti međunarodni kredibilitet Crne Gore.

Raskid

Ugovor je raskinut prije godinu dana, u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saopštio krajem maja prošle godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Tada je kazao da švajcarska kompanija nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.

Da je arbitraža u slučaju da Vlada raskine ugovor izvjesna, kazao je još početkom prošle godine tadašnji zastupnik kompanije Tara Resources advokat Luka Popović. On je bio i član međuresorne radne grupe koju je Mujović oformio početkom februara prošle godine s ciljem da sačini analizu ugovora o koncesiji i otvaranja rudnika Brskovo.

Rizici

– Vlada mora biti svjesna koji su rizici od takvog postupanja i eventualnog raskida. Investitor je švajcarska kompanija, a između Švajcarske i Crne Gore postoji tzv. BIT sporazum o zaštiti i promociji investicija, koji daje pravo investitorima da u slučaju povrede njihovih prava pokrenu arbitražu protiv druge države potpisnice – kazao je Popović nakon jedne od prošlogodišnjih sjednica Vladinog radnog tijela.

Bio je stava da Tara Resources nije povrijedila koncesioni ugovor, već da se, naprotiv, kompanija pokazala ozbiljnom i zainteresovanom za dugoročni rad na projektu. Popović je tada kazao i da su obaveze investitora u tom trenutku bile da se uradi projektna dokumentacija i pribave dozvole, ali da su u tome bili spriječeni.

– To investitor nije mogao da uradi prije nego se usvoji planski dokument i izdaju urbanističko-tehnički uslovi. To je odgovornost Vlade. Taj posao nije završen što ne omogućava investitoru da nastavi sa svojim obavezama – saopštio je ranije Popović.

Sjednice ovog radnog tijela bile su javne, a u radu su, osim predstavnika koncesionara, učestvovali predstavnici ministarstava energetike i rudarstva, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, Geološkog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Agencije za zaštitu životne sredine, te nevladinih organizacija Ljepši Mojkovac i Zdravi Mojkovac. Njihov rad je rezultirao preporukom Vladi da više ne produžava koncesiju izdatu 2010. godine, ali je odluka o ovom pitanju odložena dok se, kako je tada kazao premijer Milojko Spajić, nijesu dodatno konsultovali sa međunarodnim pravnim kućama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.

Protesti

Ugovorom je kompaniji Tara Resources data koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovništvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im više ne treba otrov i živa u centru grada.

Popović je tokom procesa analize u radnoj grupi ukazivao da ti argumenti ne stoje, te da se većina optužbi u vezi sa zaštitom životne sredine odnosi na budući period. Priča o uticaju projekta na životnu sredinu, kako je kazao, dolazi kada se ima konkretan rudarski projekat i kada se uradi studija procjene uticaja na životnu sredinu. U toj fazi, kako je ukazao Popović, Agencija za zaštitu životne sredine daje svoj stav da li je taj projekat u skladu sa propisima.