Proces dodjele koncesije nad Aerodromima Crne Gore ulazi u završnu fazu, nakon što je Tenderska komisija okončala višemjesečni postupak evaluacije ponuda. Iako se odluka Vlade još čeka, atmosfera je dodatno naelektrisana nakon najnovijih pravnih i proceduralnih obrta.

Nova rang-lista ponuđača, koju je Ministarstvo saobraćaja objavilo prošle sedmice, pokazala je da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksemburško-američki konzorcijum Corporación América Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.

Ova rang-lista, međutim, objavljena je tek nakon što je Komisija za koncesije 1. septembra naložila Tenderskoj komisiji da izvrši korekcije obrazloženja bodovanja i ukloni utvrđene nepravilnosti. Prethodno obrazloženje, istakla je Komisija, nije pružalo dovoljno jasne razloge na osnovu kojih su dodjeljivani bodovi, što je neophodno radi transparentnosti i jednakog tretmana ponuđača.

Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.

Američko-luksemburški konzorcijum CAAP još ranije je podnio zvaničnu žalbu, izražavajući sumnju u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma. Ukazali su da je ponovnim bodovanjem, koje je prethodilo novoj rang-listi, njihov rezultat znatno izmijenjen u odnosu na prvobitnu evaluaciju, te zatražili detaljan uvid u cjelokupnu tendersku dokumentaciju.

Kako saznaje Pobjeda, CAAP je 19. septembra podnio i tužbu Upravnom sudu, tvrdeći da je Tenderska komisija izmijenila kriterijume pod uticajem lica koja nijesu njen dio. Uz tužbu je priloženo i mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija iz Brisela, specijalizovane za javne nabavke u EU, koja smatra da je druga tehnička evaluacija narušila zakonitost tendera. Konzorcijum traži da se prva ocjena proglasi jedinom relevantnom i da se time oni priznaju kao prvorangirani ponuđač.

Istovremeno, CAAP je tražio i odlaganje svih daljih radnji u tenderu do odluke suda. Međutim, Vladina komisija za koncesije odbila je njihov zahtjev, ocjenjujući ga neosnovanim i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter i ne utiče na pravo učešća u postupku. Ocijenjeno je i da CAAP nije dokazao postojanje nenadoknadive štete, te da bi odlaganje bilo protivno javnom interesu.

Dok traje pravna borba oko tendera, iz Direktorata za vazdušni saobraćaj Ministarstva saobraćaja poručuju da državno preduzeće Aerodromi Crne Gore i bez koncesionog partnera pokazuje stabilno i uspješno poslovanje.

U Direktoratu ističu da Aerodromi već godinama bilježe rast prihoda i održavaju finansijsku stabilnost, što potvrđuje da sistem funkcioniše u postojećem modelu upravljanja. Ti rezultati, naglašavaju, predstavljaju važnu osnovu za svaku dalju procjenu i ulivaju povjerenje da država ima pouzdanog operatora.

Ipak, poručuju, odluka o eventualnoj koncesiji ne zavisi samo od trenutnog poslovnog stanja, već od šire slike: potreba za velikim infrastrukturnim ulaganjima, spremnosti projekata, imovinsko-pravnih pitanja, planske dokumentacije, ali i javnog interesa – posebno u pogledu turizma, povezanosti zemlje i ravnomjernog regionalnog razvoja.

S obzirom na to da Incheonova ponuda ne uključuje razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije, postavilo se pitanje da li bi to moglo da utiče na dostupnost destinacije putnicima sa manjim budžetom.

Direktorat, međutim, naglašava da zbog povjerljivosti podataka ne mogu komentarisati pojedinačne elemente ponuda. Ipak, ističu da prisustvo ili odsustvo low-cost baza ne predstavlja jedini ni presudni kriterijum, već samo dio šire analize koristi i uticaja koncesije.

Pored toga, Direktorat je odgovorio i na nezvanične informacije da bi nacionalna avio-kompanija mogla izgubiti dio tržišta ukoliko bi Incheon postao koncesionar. Kažu da se prilikom ocjenjivanja vodi računa o tržišnoj ravnoteži i zaštiti nacionalnog prevoznika, te da eventualni koncesioni model ne smije ograničiti konkurenciju, već bi trebalo da doprinese rastu saobraćaja, novim destinacijama i boljoj povezanosti zemlje.

Bez obzira na to da li će aerodromi biti dati pod koncesiju, modernizacija infrastrukture ostaje strateški cilj Vlade. Razmatraju se različiti modeli ulaganja – od javno-privatnih partnerstava, preko saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama, do korišćenja povoljnih razvojnih fondova i kreditnih linija.

Cilj je, naglašavaju iz Direktorata, da se osigura dugoročni rast, kvalitetniji servis putnika i bolja međunarodna dostupnost Crne Gore, uz očuvanje javnog interesa i finansijske održivosti.

Konačna odluka Vlade čeka se nakon što se razmotre svi prigovori i završi procedura propisana Zakonom o koncesijama. Tek nakon toga znaće se da li će aerodromi Podgorica i Tivat biti dati u višegodišnji zakup, ili će država zadržati upravljanje uz alternativne modele razvoja.