Tokom ove sezone otvara se 21 nova avio ruta, od toga 17 avio linija kompanije Viz Air. No, otvaranje baze Viz Aira potvrdilo je ono što smo znali – da su kapaciteti crnogorskih aerodroma mali i da ne mogu da prime još novih linija. Adekvatnu strategiju čekamo skoro deceniju, piše Monitor.

Vlada je na predlog Ministarstva turizma utvrdila Plan pripreme ljetnje turističke sezone za ovu godinu. U aprilu, tik pred sezonu, od koje živimo, a koja traje od 1. maja do kraja avgusta, a možda i duže.

U Planu su definisane mjere koje treba preduzeti prije i tokom sezone, kao i strategije rada nadležnih organa, državnih firmi, turističkih organizacija. Da nam strategija treba govori i činjenica da Crna Gora već dvije godine bilježi pad broja noćenja – prošle godine registrovano je 15,36 miliona noćenja turista u svim vidovima smještaja, što je za 230 hiljada manje nego u 2024. godini, a za milion manje nego 2023.godine. Zbog napada SAD i Izraela na Iran očekuje se neizvjesna sezona uz rast cijena goriva, avio karata i opštu inflaciju.

Pripreme su počele dobrom viješću – tokom ove sezone otvara se 21 nova avio ruta, od toga 17 avio linija kompanije Viz Air. Ova mađarska niskobudžetna avio kompanija otvorila je u Podgorici svoju bazu, a ukupno proširenje kapaciteta procjenjuje se na oko milion dodatnih sjedišta tokom ove godine, što predstavlja jedno od najvećih pojedinačnih povećanja ponude u istoriji crnogorskog avio-saobraćaja.

I domaći avio-prevoznik ToMontenegro najavljuje da će do kraja maja zakupiti avion sa više od 110 sjedišta, a planira i kupovinu još jednog aviona do kraja septembra.

Loša vijest je da je otvaranje baze Viz Aira potvrdilo da su kapaciteti crnogorskih aerodroma mali i da se na širenju i unapređenju infrastrukture što prije mora poraditi, jer ne mogu da prime još novih linija.

Otvaranje baze je prekretnica u poslovanju crnogorskih aerodroma nakon dvije godine pregovora i nakon 20 godina stagnacije u razvoju aerodromske infrastrukture, izjavio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore(ACG) Roko Tolić.

– Ljudi su oduševljeni. Napokon se osjećaju da je ovo otvorena zemlja, da imaju mogućnosti za putovanje. Ali da mi ne bismo se zaustavili na ovome što je sada postignuto, onda zaista je bio naš apel da prekinemo ovaj status quo i da Vlada Crne Gore racionalno, argumentirano, logično i s objašnjenjem prema svima donese tu najkonkretniju odluku u kojoj bi trebalo biti jasno determinirano u kojim rokovima se aerodromska infrastruktura može adaptirati na način da primi sav taj promet kojeg priželjkujemo – apelovao je Tolić.

Iz Vlade sem obećanja, odluke nema. Tender za davanje crnogorskih aerodroma raspisan je 2019. godine. Još uvijek nije donijeta odluka, iako je prošle godine kao prvorangirana izabrana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).

Ministar pomorstva, koji rukovodi i radom Ministarstva saobraćaja Filip Radulović je naglasio da postupak za ACG traje već osam godina i da još nije završen, što šalje lošu poruku investitorima da je Crna Gora spora i neozbiljna. I direktor aerodroma Tolić je više puta upozorio da se proces odluke o koncesiji odužio, zbog čega je i njihovo poslovanje otežano. Naglasio je da se tokom upravljanja dubrovačkim aerodromom, protivio tamošnjoj koncesiji i odbio taj proces, ali da se u slučaju Crne Gore mora gledati državni interes. Sidnikalci i radnici aerodroma su jedinstveni u protivljenju odluci o davanju ACG pod koncesiju – ističu da im je prošla godina bila rekordna, da imaju kapacitet za ozbiljne rezultate i razvoj pa nije jasno zašto se dva aerodroma daju pod koncesiju.

I dok su Vlade u Crnoj Gori gubile godine, nakon koncesione saradnje u aerodrom Majka Tereza uloženo je 140 miliona eura, nakon čega je vazdušna luka u Tirani postala broj jedan u regionu po broju putnika. Da se ulaganje u aerodrome isplati pokazuju podaci koji govore da su 2020. godine aerodromi u Crnoj Gori, zračne luke u Tirani i Dubrovniku bile na istom nivou, da bi 2024. naši aerodromi i aerodrom u Dubrovniku, ostali na nivou od blizu tri miliona putnika, dok je u Tirani opsluženo preko 10 miliona putnika.

Aerodromi Crne Gore su protekle godine imali rekordnu sezonu i preko njih je prešlo tri miliona putnika, zbog očekivanja većeg broja putnika tokom ove sezone najavili su uvođenje treće smjene na aerodromima.

Treća smjena je, krajem marta, uvedena i na gradilištu bulevara Tivat-Jaz u cilju ubrzanja radova prije početka turističke sezone. Radovi na ovoj važnoj primorskoj saobraćajnici, koja je direktno vezana za Aerodrom u Tivtu, počeli su u avgustu 2023. godine, i prethodne dvije godine su zagorčali ljetovanje turistima i život mještanima tog područja. Najvljeno je da će radovi biti završeni sredinom januara ove godine, ali nijesu. A i pored treće smjene, prognoze da saobraćajnica biti potpuno spremna za sezonu su neizvjesne. Uprava za saobraćaj je početkom godine kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation i Shandong Liuqiao Group odobrila produženje radova na bulevaru i novom cjevovodu Regionalnog vodovoda – do 31. maja ove godine.

U pomenutom Planu pripreme ljetnje turističke sezone se ne potvrđuje da će ova saobraćajnica biti spremna za ovu sezonu. Ono što se i Planom zna je da će Podgorica i ovu sezonu, treću po redu, dočekati sa problemom nezavršenih radova na 700 metara dugom dijelu bulevara Danilovgrad – Podgorica kroz Gornju Goricu, odnosno dionicu Cetinjski semafori – Komanski most. Po podacima Uprave za saobraćaj, ovaj projekat još uvijek koče mještani koji traže izgradnju kružnog toka i priključnih puteva, ali i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Svakako da je bolje imati nekakav plan, nego nikakav, ali relevantnost ovoga koji je uradilo Ministarstvo turizma kojim rukovodi ministarka Simonide Kordić je upitna. Naime, i pored urgencija, informacije za potrebe izrade plana pripreme ljetnje turističke sezone nijesu dostavile: Budva, Petnjica, Andrijevica, Gusinje i Bijelo Polje.

Budva je sa pet miliona noćenja, protekle dvije godine, ostvarila trećinu ukupnih noćenja turista u Crnoj Gori. Metropola crnogorskog turizma ostvaruje više noćenja nego svi ostali crnogorski primorski gradovi zajedno, pa je raditi plan pripreme turističke sezone bez informacija iz Budve neozbiljno.

Inače, Budva je i u regionalnim okvirima potvrdila status masovne turističke destinacije, pa je po broju noćenja stranih turista iza sebe ostavila Dubrovnik, Beograd, Split… No to je samo početak, još se čeka završetak solitera-hotela tik uz budvansku obalu koji će nezavršeni dočekati turiste i ove sezone.

U planu se ističu i rizici, pa je jedan od njih da je Crna Gora osim velikih ljetnjih gužvi, često na meti kritika turista zbog neintegrisane ponude i sve izraženijeg nesklada cijena i kvaliteta usluga.

– Formiranje cijena mora pratiti kvalitet usluge i ukupne turističke ponude, kako bi se zadržala konkurentnost destinacije – ističe Ministarstvo u planu.

Najveći, ne samo turistički rizik, rat na Bliskom istoku, kako se navodi u planu, može da predstavlja:  – Priliku i turiste sve više usmjerava ka Evropi, pa država treba da radi na promociji i marketingu prema zemljama koje imaju direktne avio-linije, uz koordinisane aktivnosti, digitalne kampanje i saradnju sa avio-prevoznicima.

U jeku priprema za sezonu u susjednoj takođe turističkoj Hrvatskoj, Zoran Meter geopolitički analitičar upozorava: – Zbog oluje nad Europom ne možemo ni mi u Hrvatskoj imati iluzija. Rasprodali smo ili uništili stratešku proizvodnju, devastirali poljoprivredu, a od turizma, koji nam je sada primarni izvor prihoda – moglo bi biti vrlo malo koristi ako cijene u EU odlete u nebo. Jer mudraci u Bruxellesu već najavljuju stezanje remena, što treba uključivati i manje i sporije vožnje automobilima, manje korištenje zrakoplova – što neposredno utječe na turistički sektor.

– Svaka sličnost je očigledna – zaključuju iz Monotora.