Netransparentnost, ignorisanje struke i opasno prebacivanje tereta na privredu i penzionere obilježili su predstavljanje novog Vladinog Euro modela, koji prijeti da ugrozi dugoročnu stabilnost javnih finansija. Žučna rasprava u emisiji „Okvir“ na TVCG ogolila je činjenicu da izvršna vlast ulazi u projekat težak više milijardi eura bez ijedne ozbiljne ekonomske računice, oslanjajući se isključivo na politički marketing i prepisivanje starih modela.

Skandalozno donošenje odluka preko WhatsAppa i sakrivanje brojki

Da Vlada Crne Gore vodi državu i milijarde eura njenih građana na potpuno neozbiljan način, javno je ukazao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović. On je oštro kritikovao način na koji je crnogorska javnost uopšte saznala za ovaj projekat, nazvavši sjednicu Vlade i sam proces usvajanja skandaloznim.

Prema riječima poslanika Milovića, nedopustivo je da se program, koji je projektovan na više milijardi eura u naredne četiri godine, donosi preko WhatsApp grupa, umjesto da bude predmet ozbiljne i stručne rasprave.

On je naglasio da ni dvije sedmice nakon zvaničnog predstavljanja programa nadležni organi, prvenstveno premijer i odgovorna lica, javnosti nisu ponudili nijednu ozbiljnu ekonomsko-finansijsku računicu. Ističući da ni njegova partija, niti bilo ko u studiju ili na političkoj sceni nije protiv većih plata, on je upozorio da je ključno pitanje šta zapravo stoji iza tog obećanja i koliko dugo takvo povećanje uopšte može biti održivo.

Sa druge strane, kupovinu vremena i očigledan nedostatak konkretnih podataka potvrdio je i državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković. On je priznao da će precizna računica za Euro model biti jasna tek najkasnije do 15. novembra.

Upravo je taj datum krajnji zakonski rok do kojeg Vlada mora Skupštini predati predlog budžeta, nakon čega parlament ima period od polovine novembra do 31. decembra da taj dokument usvoji.

Kada je Turković direktno upitan kada će ministar finansija konačno izaći pred građane sa zvaničnim stavom, on je pobjegao od odgovornosti, rekavši da ne može odgovarati u tuđe ime i da je to pitanje za samog ministra, uz opšte obećanje da će predlog budžeta donijeti jasan cilj i računicu.

Poslodavci kategorički protiv: Ugrožen opstanak kompanija i radnih mjesta

Privredni sektor je poslao jasnu i dramatičnu poruku da Vladin model u sadašnjoj formi ne može proći. Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Slobodan Mikavica izričito je naglasio da poslodavci u potpunosti odbijaju Euro model i da ga ne bi prihvatili ni u jednoj varijanti, pa čak ni ako bi se njegova primjena odložila za 2028. godinu.

Iako UPCG podržava rast životnog standarda i veće zarade, Mikavica je naveo da oštro odbacuju način i rokove u kojima je ovaj program postavljen.

On je otkrio da je na sastanku sa premijerom, pred oko 140 privrednika, iznesen ogroman broj primjedbi i strahova jer svaka privredna djelatnost ima svoje specifičnosti, zbog čega je zaključeno da je za razgovor potrebno znatno više vremena. Privreda je predlagala da se proces odvija postepeno, na period od tri godine (po 30 odsto), da bi se na kraju fokusirali na realan okvir od godinu dana.

Mikavica je upozorio da će vještačko uzimanje novca iz ekonomskih modela radi pumpanja javne potrošnje napraviti disbalans, ugroziti opstanak pojedinačnih kompanija i na kraju nanijeti trajnu i dugoročnu štetu samim zaposlenima.

Iskustva iz komšiluka i upozorenja struke: Kratkoročni privid koji tjera ljude

Da se stabilnost sistema ne može graditi na državnom intervencionizmu, potvrdio je i ekonomski analitičar iz Hrvatske Damir Novotni. On je ocijenio da predloženi model crnogorskog premijera može funkcionisati isključivo u kratkom roku, ali da dugoročno ne može opstati bez rasta produktivnosti.

Povlačeći paralelu sa Hrvatskom nakon ulaska u Evropsku uniju, Novotni je iznio podatak da je u prvim godinama članstva iz te zemlje iselilo između 300.000 i 350.000 ljudi.

Tek kada su se uslovi rada i produktivnost stvarno podigli, došlo je do konvergencije prema razvijenom dijelu EU i ti ljudi su počeli polako da se vraćaju, što jasno dokazuje da samo administrativno podizanje plata bez ekonomske podloge donosi kontraefekat.

Jeftina opravdanja vlasti i priznavanje „vakum prostora“ na štetu penzionera

Uprkos brojnim kritikama i argumentima privrede i opozicije, predstavnici vladajuće većine pokušali su da odbrane ovaj klimavi projekat uvjeravanjima da unutrašnjih podjela nema. Državni sekretar Turković je tvrdio da iz Ministarstva finansija ne „duvaju nikakvi novi vjetrovi“, objašnjavajući da ministar vodi politiku i brine o održivosti finansija, dok mu on kao pomoćnik pruža podršku.

Dodao je da u emisiju nije došao samoinicijativno, već po dogovoru sa ministrom kako bi raspravljali o Euro modelu koji će se sprovoditi u budućnosti, tvrdeći da su svi na „jednom fonu“ kada je u pitanju standard, ali da se mora paziti na stabilnost državne kase.

U odbranu projekta stao je i poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović, koji je odbacio ocjene da model nema uporište, povlačeći paralelu sa programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Janović tvrdi da su ti programi preslikani i sprovedeni više nego uspješno, te da se ranija upozorenja o kolapsu javnih finansija, gašenju firmi i grčkom scenariju nijesu ostvarila.

Govoreći o penzionerima, on je kazao da veće bruto plate znače i veći obračun penzija u budućnosti, te da se penzije sada usklađuju četiri umjesto tri puta godišnje, zbog čega tvrdi da ova Vlada istorijski najviše brine o njima.

Međutim, Janović je bio prinuđen da prizna ključni propust u sistemu, potvrdivši da postoji opravdana bojazan za opasan „vakum prostor“ koji se javlja između početka primjene Euro modela i narednog usklađivanja penzija.

Kao privremeno rješenje za ovu sistemsku pukotinu, on je naveo premijerovo obećanje o jednokratnoj uplati od po 100 eura svakom penzioneru, što samo potvrđuje da se strateške ekonomske odluke krpe ad hoc socijalnim davanjima umjesto stabilnim i održivim sistemskim rješenjima.