Još jedno simbolično usklađivanje penzija moglo bi sjutra biti potvrđeno na elektronskoj sjednici Upravnog odbora Fonda PIO, a prema podacima koje je dostavio Monstat, penzioneri bi od maja trebalo da dobiju povećanje od svega 0,96 odsto, pišu “Vijesti”

Ako ova odluka bude usvojena, korisnici minimalne penzije od 450 eura mjesečno dobiće dodatnih 4,32 eura, odnosno oko 15 centi dnevno. Primaoci prosječne penzije, koja trenutno iznosi 545,61 euro, moći će da računaju na povećanje od 5,24 eura mjesečno, odnosno oko 17,5 centi dnevno. Takvi iznosi već su izazvali nezadovoljstvo među predstavnicima penzionera, koji smatraju da se radi o još jednom zanemarljivom usklađivanju.

Zbog toga je Savez udruženja penzionera juče zatražio hitno održavanje vanredne sjednice Upravnog odbora Fonda PIO. Oni su ocijenili da je riječ o „još jednom bijednom usklađivanju penzija“ i zahtijevali da sjednici prisustvuju ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici medija.

U dopisu koji je predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović uputio vršiocu dužnosti direktora Fonda PIO Vladimiru Drobnjaku, navedeno je da pitanje treba shvatiti veoma ozbiljno.

– Poštovani direktore, Molimo Vas da ovo pismo shvatite vrlo ozbiljno, jer Vam je poznato da sam prilikom ranijeg usklađivanja korektno rekao da Vi imate mali prostor za reagovanje na ovakve pojave. Ako obezbijedite prisustvo ministara, možda ćemo nešto i uspjeti – navodi se u dopisu.

Savez penzionera: Mizerno usklađivanje penzija, sistem ponovo izigrao najstarije građane

Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, Upravni odbor Fonda nema mogućnost da samostalno poveća penzije mimo iznosa koji proizlazi iz zakonom propisane formule. Njegova uloga je da na osnovu zvaničnih podataka Monstata konstatuje procenat usklađivanja, koji se računa na osnovu promjena prosječnih bruto zarada i potrošačkih cijena tokom posljednja četiri mjeseca u odnosu na prethodni četvoromjesečni period.

Ipak, Vlada ima mogućnost da odobri dodatna usklađivanja. Takva praksa već je primjenjivana više puta tokom 2022. i 2023. godine.

Monstat je Fondu PIO dostavio podatke prema kojima je prosječna bruto zarada u periodu januar–april 2026. godine bila veća za 1,1 odsto u odnosu na period septembar–decembar 2025. godine. Istovremeno, stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 0,5 odsto.

Zakonska formula predviđa da se veća od dvije stope množi koeficijentom 0,75, dok se manja množi sa 0,25. U konkretnom slučaju rast zarada od 1,1 odsto daje rezultat od 0,825, dok inflacija od 0,5 odsto daje 0,1335. Zbir ta dva iznosa je 0,9585 odsto, što Upravni odbor može zaokružiti na 0,96 odsto.

Iz Monstata su dodatno pojasnili metodologiju obračuna. Kako su naveli, posljednji raspoloživi indeks zarada za potrebe usklađivanja penzija iznosi 101,1, što predstavlja rast od 1,1 odsto i odnosi se na poređenje prosječne bruto zarade ostvarene od januara do aprila ove godine sa prosječnom bruto zaradom iz perioda septembar–decembar prošle godine.

Prema njihovim podacima, prosječna bruto zarada u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 1.227 eura.

Kada je riječ o inflaciji, Monstat navodi da je stopa inflacije za obračunski period januar–april 2026. u odnosu na septembar–decembar 2025. godine iznosila precizno 0,534781252753 odsto.

Mjesečne stope inflacije kretale su se od 0,1 odsto u januaru, preko 0,2 odsto u februaru i 0,7 odsto u martu, do 1,5 odsto u aprilu.

Da ovakva minimalna povećanja nisu novost pokazuje i primjer iz januara ove godine, kada su penzije uvećane za svega 0,38 odsto. Tada je obračun bio zasnovan na rastu zarada od 0,4 odsto i inflaciji od 0,3 odsto, što je izazvalo ogorčenje penzionerskih organizacija.

Penzije se od 2022. godine usklađuju tri puta godišnje sa kretanjem zarada i inflacije. Međutim, najveći rast u posljednjoj deceniji zabilježen je tokom 2023. godine upravo zahvaljujući dodatnim vanrednim usklađivanjima koja je odobravala Vlada.

Fond PIO je tada dva puta koristio mogućnost da predloži vanredno usklađivanje zbog manjkavosti postojeće formule. Na čelu institucije tada je bio Ranko Aligrudić, uz saglasnost tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića i konačnu odluku Vlade kojom je rukovodio premijer Dritan Abazović. Zahvaljujući redovnim i vanrednim usklađivanjima, penzije su tokom te godine ukupno porasle za 18 odsto.

Podaci o kretanju penzija tokom posljednje dvije decenije pokazuju da su one bile potpuno zamrznute 2013, 2014. i 2015. godine. U tri godine ukupna godišnja povećanja bila su manja od jedan odsto – 2017. godine iznosila su 0,75 odsto, 2020. godine 0,53 odsto, a 2021. godine 0,9 odsto.

Pored odluke o usklađivanju penzija, Upravni odbor Fonda PIO će na sjednici u srijedu razmatrati i produženje mandata vršiocu dužnosti direktora Vladimiru Drobnjaku.