U Uniji poslodavaca smatraju da je, nakon višegodišnje primjene zabrane rada nedjeljom, vrijeme da se podvuče crta i objektivno sagledaju stvarni efekti, te izvrši objektivna analiza ekonomskih i društvenih efekata.

– Kako stvarnost pokazuje da postoje različita tumačenja propisa, da se narušava ravnopravnost učesnika na tržištu, da država ulaže sve veće resurse u sankcionisanje umjesto u podsticanje privredne aktivnosti i da izostaju očekivani efekti, onda je odgovornost svih društvenih aktera da otvore dijalog o održivijem i pravednijem modelu – rekli su iz UPCG.

Umjesto rješenja koja podstiču sivu ekonomiju i zaobilaženje pravila, Crnoj Gori je, kako tvrde, potreban stabilan zakon – onaj koji garantuje poštovanje prava radnika, ali i uvažava potrebe privrede i usaglašene dogovore socijalnih partnera.

UPCG, prema riječima njenih predstavnika, dosljedno zastupa stav da se važeći propisi moraju poštovati. Međutim, obaveza poštovanja zakona ne isključuje odgovornost da ukažemo na njihove štetne posljedice po privredu, građane i pravni poredak.

Upravo iz tih razloga, UPCG je još 2019. godine pokrenula postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena zabrana rada nedjeljom. Ustavni sud je uvažio našu argumentaciju i utvrdio neustavnost tog rješenja – podsjetili su iz UPCG.

U želji da se dođe do održivog modela, kroz socijalni dijalog sa Vladom i sindikatima postignut je dogovor koji je uravnotežio potrebe privrede i zaštitu radnika – rad nedjeljom tokom tri mjeseca ljetnje i dva mjeseca zimske sezone, uz rad u jednoj smjeni, dnevnicu uvećanu za 80 odsto i obavezan slobodan naredni vikend.

– Nažalost, Skupština je ignorisala ovaj kompromis socijalnih partnera i ponovo usvojila gotovo identičnu zabranu, zbog čega smo bili primorani da ponovo pokrenemo postupak pred Ustavnim sudom – rekli su iz UPCG.

Da insistiranje na slijepoj zabrani promašuje cilj, kako tvrde iz UPCG, potvrđuju i zvanični podaci Tržišne inspekcije.

Za samo mjesec zatvoreno je 118 maloprodajnih objekata i izrečeno blizu 90 hiljada eura novčanih kazni.

– Vrlo je moguće da je na terenu i značajno više objekata koji rade nedjeljom, ali nijesu obuhvaćeni kontrolama. Međutim, ovoliki obim represije jasan je signal da norma nije prilagođena realnosti, već da stvara sistemska opterećenja – navodi se u saopštenju.

Dodatni problem predstavlja izbjegavanje propisa na terenu. Prema podacima Privredne komore (PKCG), dio subjekata kroz preregistraciju i kreativan odabir šifara djelatnosti nastavlja sa radom. Time se privrednici koji zakon dosljedno primjenjuju dovode u podređen položaj, dok se na tržištu direktno stvara nelojalna konkurencija i urušava ravnopravnost poslovanja.

Posljedice takvog postupanja trpi i ukupna ekonomija. U državi čiji je ključni pokretač turizam, administrativna blokada rada u danima najveće potrošnje stvara višestruku štetu. Privredi se direktno ograničava promet, a zaposlenima oduzima mogućnost da radom nedjeljom ostvare značajno uvećanu zaradu – navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako tvrde iz UPCG, državni budžet ostaje bez prihoda od poreza i doprinosa, dok se građanima i turistima uskraćuje standard usluge kakav se podrazumijeva u modernim turističkim destinacijama.

Dobar zakon se ne prepoznaje po tome koliko je radnji zatvoreno i koliko je kazni naplaćeno, već po tome koliko je primjenjiv u praksi i prihvaćen u društvu. Kada se neki propis mora održavati prvenstveno inspekcijama i kažnjavanjem, to je jasan znak da ga treba mijenjati – zaključili su iz UPCG.