Analiza budžetskog nadzora Skupštine Crne Gore, koju je sprovela Vestminsterska fondacija za demokratiju (WFD), pokazala je potrebu za unapređenjem uloge Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kao i za produženjem trajanja rasprava o izvještajima Državne revizorske institucije (DRI). Prema rezultatima istraživanja, koje je predstavljeno u hotelu “Hilton” u Podgorici, Vlada nedovoljno izvještava o mjerama koje preduzima na osnovu preporuka DRI, što direktno utiče na transparentnost i odgovornost javnih institucija.

Prezentacija analize, koju je održao Džef Dubrov, ekspert WFD-a, okupila je brojne poslanike, predstavnike Skupštine i DRI-a, a cilj ovog događaja bio je podstaći raspravu o postojećem modelu parlamentarnog budžetskog nadzora i razmotriti da li je potrebno uvesti alternativne pristupe kako bi se poboljšalo fiskalno upravljanje. Ključne preporuke iz analize usmjerene su na jačanje kapaciteta za nadzor, poboljšanje uloge skupštinskih odbora i uspostavljanje strukturalnog sistema za praćenje sprovođenja preporuka.

Neadekvatno izvještavanje javnosti o preporukama

Analiza je ukazala na značajan problem u pogledu izvještavanja javnosti o odgovorima Vlade na preporuke Skupštine i DRI-a, što je prepoznato kao najkritičniji nedostatak. Dok Vlada formalno prihvata mnoge preporuke, konkretne informacije o sprovođenju korektivnih mjera često izostaju, što slabi povjerenje građana u institucije i ometa transparentno upravljanje javnim sredstvima.

Uloga revizorske institucije i skupštinskih odbora

Predsjednik Senata Državne revizorske institucije Nikola Kovačević podsjetio je prisutne da je DRI zakonski obavezna da do 15. oktobra svake godine sprovede reviziju budžeta. Međutim, u praksi se često dešava da se revizija završnog računa obavlja samo po pojedinim oblastima, dok cjeloviti pregledi izostaju. Kovačević je naglasio da u Crnoj Gori preovlađuju finansijske revizije, dok su funkcionalne revizije rijetke, što je, prema njegovom mišljenju, posljedica nedovoljno efikasnih internih revizija unutar samih državnih organa.

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša istakao je važnost saradnje sa Vestminsterskom fondacijom za demokratiju, koja je doprinijela uspostavljanju Parlamentarne budžetske kancelarije, kao i izradi akcionog plana za sprovođenje obaveza iz protokola o saradnji sa DRI-om. On je naveo da su u toku aktivnosti koje imaju za cilj intenziviranje saradnje sa DRI-om kroz predlaganje konkretnih revizorskih predmeta za godišnji plan te institucije.

Preporuke za unapređenje sistema nadzora

Analiza WFD-a naglašava potrebu za produženjem perioda pregleda Godišnjeg izvještaja o reviziji kako bi se omogućila detaljnija analiza nalaza. Takođe, preporučuje se unapređenje uloge skupštinskih odbora, uspostavljanje strukturalnog sistema za praćenje sprovođenja preporuka i jačanje kapaciteta Skupštine za nadzor nad izvršnom vlasti.

Džef Dubrov je istakao da bi formalno uvođenje sistema praćenja preporuka DRI-a, sa obaveznim izvještavanjem o napretku i naknadnim saslušanjima, značajno poboljšalo dugoročnu odgovornost državnih organa. On je dodao da je nepotpun proces praćenja realizacije preporuka jedan od glavnih razloga zašto postojeći model nadzora ne daje željene rezultate.

Potreba za većom transparentnošću i odgovornošću

Britanska ambasadorka Don Meken prisustvovala je prezentaciji i tom prilikom naglasila značaj otvorenosti institucija za jačanje demokratije i povjerenja građana. Prema njenim riječima, transparentnost i odgovornost državnih organa zavise od aktivne saradnje sa revizorskim institucijama i stvaranja uslova za otvoren dijalog o trošenju javnih sredstava.

Ana Milutinović, direktorica WFD-a za Crnu Goru, ocijenila je da funkcionalan parlamentarni sistem predstavlja ključni faktor za promovisanje transparentnosti i poboljšanje upravljanja. Ona je naglasila da građani moraju imati pristup informacijama o radu javnih institucija kako bi se osiguralo njihovo povjerenje u demokratske procese.

Strukturalni procesi i resursi za efikasniji nadzor

Ključne preporuke analize uključuju uvođenje obaveznih izvještaja o napretku u sprovođenju preporuka, što bi omogućilo dugoročnu procjenu učinka državnih mjera. Takođe se predlaže povećanje resursa i kapaciteta Skupštine za nadzor, kao i jačanje skupštinskih saslušanja o pitanjima od značaja za građane. Ove mjere imaju za cilj poboljšanje efikasnosti i efektivnosti postojećeg sistema budžetskog nadzora, čime bi se obezbijedili bolji rezultati u fiskalnom upravljanju i odgovornosti.

Analiza Vestminsterske fondacije za demokratiju ukazuje na ozbiljne nedostatke u načinu na koji Vlada Crne Gore izvještava o trošenju budžeta i sprovođenju preporuka DRI-a. Iako postoje institucionalni mehanizmi za nadzor, praksa pokazuje da je potrebno znatno unaprijediti transparentnost i odgovornost kako bi se građanima pružile tačne i pravovremene informacije. Implementacija preporuka iz ove analize mogla bi značajno doprinijeti jačanju povjerenja građana u državne institucije i unapređenju parlamentarne kontrole nad javnim sredstvima.