Iako svako treće dijete u Crnoj Gori živi na rubu siromaštva, Vlada Crne Gore odlučila je da dječiji dodatak ostane na simboličnih 30 eura. U trenutku kada inflacija obara rekorde, a osnovni troškovi života vrtoglavo rastu, Vlada je odbacila amandman poslanika Miloša Konatara koji je predložio povećanje dodatka na 45 eura, uz uvećane iznose za najosjetljivije kategorije.
Ministar socijalnog staranja Damir Gutić mišljenja je da “sredstva za povećanje nisu planirana u budžetu za 2025. godinu”. Time je još jednom potvrđeno da su prava djece na posljednjem mjestu, dok se prioritet daje fiskalnoj disciplini i budžetskim kalkulacijama.
Sramotna suma za dostojanstven život
Trenutni dječiji dodatak od 30 eura dovoljan je tek za nekoliko litara mlijeka i hljeb za cijeli mjesec, dok roditelji jedva uspijevaju da pokriju osnovne potrebe svoje djece. Prema amandmanu Konatara, koji je Vlada odbila, dodatak bi se povećao na 45 eura za svu djecu, dok bi djeca iz najugroženijih kategorija dobila još veće iznose – od 66 do 90 eura.
Međutim, Gutić je naveo da “ta sredstva nije moguće planirati”, iako podaci pokazuju da bi se na godišnjem nivou za povećanje izdvojilo dodatnih 23 miliona eura – što je mali iznos u poređenju s troškovima pojedinih infrastrukturnih projekata ili funkcionerskih privilegija.
Inflacija jede dječija prava
Kada je 2021. uvedeno pravo na dodatak za svu djecu, mnogi roditelji su ga dočekali s olakšanjem. Međutim, rast cijena i inflacija su učinili da tih 30 eura sada vrijedi manje nego ikada. Poslanik Konatar je u obrazloženju istakao da bi povećanje za 50 odsto bilo minimalno što država može učiniti da bi amortizovala troškove inflacije i poboljšala uslove života djece.
No, umjesto podrške ovom prijedlogu, Vlada je jasno stavila do znanja da su prava djece sekundarna u odnosu na budžetske projekcije.
Politička licemjernost
Paradoksalno, ista ta Vlada redovno ističe “brigu o porodici i djeci” kao jedan od svojih prioriteta. Međutim, kada dođe vrijeme za konkretne poteze, poput povećanja dječijeg dodatka, izgovori o “nedostatku sredstava” postaju glavna prepreka.
Građani se s pravom pitaju – kako država koja izdvaja desetine miliona za luksuzne službene automobile, političke kampanje i “strateške projekte”, nema novca da podrži djecu, koja su najugroženiji dio društva?
Posljedice političke neodgovornosti
Ignorisanje potreba djece u društvu gdje je rizik od siromaštva među najvišima u regionu vodi ka produbljivanju socijalnih razlika. Vlada ovakvim potezima šalje poruku da su djeca teret, a ne budućnost.
Roditelji, ali i stručna javnost, poručuju da je vrijeme za promjenu prioriteta. Ako Vlada Crne Gore zaista želi da izgradi bolje društvo, briga o najmlađima ne smije biti odložena zbog budžetskih kalkulacija.
Komentariši