Nakon pauze od šest mjeseci, Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) ove sedmice planira da Vladi predloži ponovni početak akcije „Limitirane cijene“, čiji cilj je ograničavanje cijena određenih prehrambenih proizvoda. Posljednji put ova mjera bila je na snazi od septembra prošle do kraja aprila ove godine. Još nije poznato koje će se namirnice naći na listi, ali prema izjavama iz MER-a, fokus će biti na domaćim proizvodima. Radna grupa, koja okuplja predstavnike MER-a, Privredne komore Crne Gore, trgovaca i proizvođača hrane, trebalo bi u narednih nekoliko dana da usaglasi konačnu listu proizvoda.

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je krajem januara prošle godine izjavio da trgovci ne bi podržali produženje akcije, ovoga puta je nakon sastanka sa privredom naglasio da će sva rješenja biti zasnovana na partnerstvu i dijalogu, a ne jednostranom nametanju mjera.

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) ocjenjuju da je reakcija MER-a zakašnjela, imajući u vidu kontinuirani rast cijena od početka godine. Ipak, sindikalci se nadaju da će akcija obuhvatiti barem 300 proizvoda, odnosno više od 2.000 artikala. Prema njihovim riječima, kroz Sindikalnu potrošačku korpu (SPK) prate rast troškova hrane, koji su nominalno porasli za 50 eura od početka godine. Trošak hrane za treći kvartal ove godine iznosio je 645 eura, što čini 31 odsto ukupne SPK, koja je iznosila 2.075 eura.

– To je drastično ugrozilo životni standard građana, posebno onih sa najnižim primanjima, uključujući penzionere i korisnike socijalnih primanja. Važno je da se svi prehrambeni proizvodi iz SPK, njih 135, nađu na listi, jer njihovo ograničavanje direktno utiče na poboljšanje životnog standarda – navode iz USSCG.

Sindikalci takođe ističu da će mjera u određenom stepenu regulisati cijene hrane, ali da su potrebne i dugoročne mjere kao što su robne rezerve, garancija sigurnog otkupa domaćih proizvoda i veće subvencije.

S druge strane, iz Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) upozoravaju na rizike ovakvih aktivnosti po privredu, naglašavajući problem miješanja države u tržišne odnose. Prema riječima direktorice ISSP-a dr Jadranke Kaluđerović, ograničavanje cijena određenih proizvoda može imati kratkoročan efekat, ali dugoročno nosi ekonomske rizike:

– Kratkoročno može ublažiti pritisak na potrošačke cijene i amortizovati udar na standard građana, ali dugoročno ograničava poslovni uspjeh preduzeća čiji se proizvodi cjenovno kontrolišu, što može dovesti do smanjenja ponude. Stalno miješanje države dovodi do iskrivljavanja cijena, koje predstavljaju ključne informacije za odluke potrošača i proizvođača. Kada cijene više ne odražavaju realne odnose ponude i tražnje, tržište gubi sposobnost samoregulacije, što dugoročno dovodi do neefikasne raspodjele resursa, nestašica i smanjene konkurentnosti.

Kaluđerović smatra da bi država, umjesto ograničavanja cijena, trebalo da olakša tržište smanjenjem poreza i parafiskalnih nameta, čime bi proizvođači sami mogli kreirati konkurentne cijene kroz veću efikasnost. Takođe, naglašava da administrativno ograničavanje cijena ne utiče na osnovne uzroke inflacije, koju pokreće rast cijena energenata, sirovina, transporta i uvoznih komponenti, te prevelika količina novca u opticaju i povećana potrošnja.

– Ako država želi dugoročno djelovati na inflaciju, neophodno je racionalizovati javnu potrošnju i uvesti fiskalnu disciplinu. Pozitivan efekat može postojati ako se akcija iskoristi za promociju domaćih proizvoda, ali nametanje cijena proizvođačima može destimulisati proizvodnju i otežati plasman – objašnjava Kaluđerović.

Ona dodaje da najbolji podsticaj potrošačima da kupuju domaće proizvode leži u njihovoj stvarnoj vrijednosti, kvalitetu, dostupnosti i konkurentnim cijenama na tržištu, a ne u administrativnim mjerama.

– Uloga države treba da bude stvaranje uslova za fer tržišnu utakmicu, kroz jednostavnije procedure, stabilno poslovno okruženje i predvidivu poresku politiku. Umjesto selektivne podrške, država treba jačati ambijent za poslovanje, inovacije, digitalizaciju i izvozne kapacitete, čime preduzeća postaju konkurentna bez oslanjanja na pomoć – ističe Kaluđerović.

Prethodna akcija „Limitirane cijene“ odnosila se na 73 vrste proizvoda, odnosno više od hiljadu artikala. Krajem januara, Nik Đeljošaj je izjavio da su rezultati te akcije potvrdili analize Monstata i Eurostata, stabilizujući cijene. Prema podacima Monstata, godišnja inflacija je od marta stalno u porastu, a u septembru je dostigla 4,9 odsto.

Pobjedi su iz Ministarstva finansija kazali da nemaju namjeru da smanjuju PDV na voće, povrće i meso, jer bi to, prema njihovim procjenama, minimalno uticalo na krajnju cijenu za potrošače. Premijer Milojko Spajić je u parlamentu naglasio da je jedina održiva mjera za kontrolu cijena povećanje konkurencije, što će se desiti kada Crna Gora postane članica EU i dijela jedinstvenog tržišta od 450 miliona ljudi, dok su sve druge mjere privremenog karaktera.

Kaluđerović upozorava da direktno miješanje države u formiranje cijena predstavlja ozbiljan rizik za privredu, jer narušava tržišne signale i otvara vrata širem državnom uplivu u ekonomiju. Takve intervencije, kaže, lako mogu da se prošire na kontrolu marži, zarada ili investicionih odluka, što smanjuje prostor tržišnih sloboda i preduzetničke inicijative.