Da bi građanin kupio stan od 40 kvadrata po novoj prosječnoj cijeni u novogradnji od 2.415 eura po kvadratu na kredit, morao bi narednih 30 godina svakog mjeseca izdvajati polovinu prosječne zarade, pokazuju podaci iz kalkulatora crnogorskih banaka za stambene kredite.

Prema podacima Monstat-a, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u posljednjem kvartalu prošle godine iznosila je 2.415 eura u komercijalnoj prodaji, na osnovu kupoprodajnih ugovora koje za ovu djelatnost registrovane kompanije moraju da dostavljaju toj instituciji. Za mali jednosoban stan od 40 kvadrata potrebno je izdvojiti 96.600 eura.

Pravila o odobravanju bankarskih kredita omogućavaju da zaduženom građaninu najveći iznos rate može biti do polovine njegove neto zarade. Prema podacima Monstata, prosječna neto zarada u decembru iznosila je 1.022 eura, prema metodologiji obračuna koju koriste.

Ranije saopšteni podaci Poreska uprava Crne Gore o obračunatim i isplaćenim zaradama pokazivali su da dvije trećine zaposlenih prima zaradu nižu od prosječne, odnosno da manji broj zaposlenih sa većim zaradama povlači visoki prosjek. To znači da bi rata u visini polovine prosječne zarade bila nedovoljna za značajan broj radnika, osim ako nemaju značajnije učešće u kreditnoj kupovini.

Mjesečna rata u nivou kirije

Ukoliko bi građanin cijeli iznos od 96.600 eura uzeo na kredit sa najdužim rokom otplate koji banke nude, od 30 godina, uz efektivnu kamatnu stopu od oko 5,4 odsto, mjesečna rata bi iznosila 518 eura. Ukupno bi banci vratio 186.480 eura, dok bi iznos kamata i drugih troškova bio 89.880 eura.

Građanin iz ovog primjera i njegova porodica morali bi tih 30 godina otplate kredita da žive ili preživljavaju od druge polovine svoje zarade.

U slučajevima kada korisnik kredita nema učešće, banke najčešće traže da, osim tog stana i životnog osiguranja, kao garanciju pod hipoteku stave i drugu nekretninu. Takođe, banke najčešće zahtijevaju da korisnik stambeni kredit otplati prije 65. godine života, što znači da bi ovakav kredit morao zatražiti prije nego što napuni 35 godina.

Ukoliko bi građanin želio da stan otplati u periodu od 20 godina, morao bi da ima učešće od najmanje 20 hiljada eura kako bi kredit mogao vraćati u ratama manjim od polovine prosječne zarade. Sa tim učešćem bio bi mu potreban kredit od 76.600 eura. Mjesečna rata za taj kredit na period od 20 godina iznosila bi 505 eura, a banci bi ukupno vratio 121.200 eura, od čega 44.600 eura za kamate i druge troškove.

Prema podacima iz kalkulatora banaka, ukoliko bi građanin želio da stan otplati u roku od 15 godina, morao bi da ima učešće od oko 40 hiljada eura kako bi mu rata bila ispod prosječne zarade. U tom slučaju rata bi iznosila 456 eura, a za taj period korisnik bi banci vratio 82.080 eura, od čega 25.480 eura za kamate i druge troškove.

Posljednjih mjeseci prošle godine, prema oglasima agencija za nekretnine, došlo je do manjeg pada cijena zakupa stambenog prostora. Mali stan u centralnom dijelu grada sada se može naći po cijenama od 500 do 600 eura, dok se na periferiji nenamješteni stanovi izdaju za oko 300 do 350 eura. U pojedinim slučajevima mjesečna rata za stan bila bi na nivou kirije za manje stanove, ili nešto veća u zavisnosti od lokacije i opremljenosti.

Mračna situacija za podstanare i mlade

Član radne grupe za izradu novog zakona o socijalnom stanovanju ispred Socijalnog savjeta i Unije slobodnih sindikata, Miodrag Bujišić, koji je magistar građevinskih nauka i doktorand iz oblasti geotehnike na Univerzitet Crne Gore, kazao je “Vijestima” da je vrlo mračna situacija u kojoj se nalaze dominantno podstanari i mladi koji razmišljaju o kreditnom stambenom zaduženju.

On navodi da se bečki model stanovanja pokazao kao najbolji primjer socijalnog stanovanja i da je sve zastupljeniji u Evropskoj uniji.

– Taj model je jedini koji može na kvalitetan način i u kratkom roku da riješi izgradnju stanova u državnom vlasništvu koji bi se po vrlo povoljnim finansijskim uslovima i uz unaprijed definisane kriterijume, davali građanima na doživotno korišćenje, uz mogućnost prenosa prava zakupnine na člana porodice koji nema riješeno stambeno pitanje – kazao je Bujišić.

On navodi da je kao član USSCG radio na uporednoj analizi i benefitima koje nudi ovaj vid stanovanja u odnosu na kreditno zaduživanje prilikom kupovine stana, i to po najpovoljnijim uslovima.

– Ako uzmemo u obzir cijenu kvadrata u Podgorici (najmanje 2.200 u novogradnji), ali i u ostatku države, lako ćete doći do podatka da mladi bračni par ili četvoročlana porodica moraju izdvojiti gotovo 50% svojih mjesečnih primanja na otplatu kredita na period od 20 do 30 godina. U tom višedecenijskom periodu prvenstveno trpi kvalitet socijalnog života građanina, koji ne može sebi da priušti zadovoljenje osnovnih potreba dostojnih života savremenog čovjeka. Nasuprot tome, po uzoru na bečki model socijalnog stanovanja (zvanično najbolji u Evropi) treba formirati crnogorski model socijalnog stanovanja čija bi fundamentalna institucija bio Nacionalni stambeni fond, koji bi se isključivo bavio izgradnjom, upravljanjem i održavanjem stanova u državnom vlasništvu, koji bi bili dati na zakup građanima, uz jasan uslov nemogućnosti prodaje niti otuđenja stambene jedinice na bilo koji način – naveo je Bujišić.

On je dodao da bi, prema analizama, za stan od 60 kvadrata mjesečna zakupnina iznosila 100 do 110 eura, a u taj iznos bili bi uračunati troškovi održavanja, koji za stanove u privatnom vlasništvu nijesu zanemarljivi.

Sagovornik “Vijesti” smatra da bi se ovaj vid socijalnog stanovanja mogao odmah primijeniti u svim regionima države, u gotovo svim opštinama, što bi uticalo na smanjenje migracija i razvoj oblasti dominantno pogođenih masovnim iseljavanjem.