Nedavno predstavljena fiskalna strategija Vlade Crne Gore izazvala je različite reakcije stručnjaka iz oblasti ekonomije. Izvršni direktor “Fidelity Consultinga”, Miloš Vuković, istakao je niz nedostataka u strategiji, nazivajući je netransparentnom, nekonzistentnom i nekredibilnom.

Prema Vukoviću, predviđene kompenzacione mjere su zasnovane na preoptimističnim očekivanjima u pogledu dinamiziranja ekonomske aktivnosti i borbe protiv sive ekonomije.

Jedno od ključnih pitanja koje je Vuković istakao odnosi se na planiranu stopu rasta BDP-a od 4,8% u 2025. godini. On smatra da je ova projekcija nerealna, posebno imajući u vidu planiranu rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, koja bi mogla uticati na nižu stopu rasta BDP-a zbog povećanog uvoza električne energije tokom određenog perioda.

Takođe, Vuković je kritikovao projekcije povećanja budžetskih prihoda i uvođenje treće stope PDV-a, smatrajući ih paušalnim određivanjem izvora prihoda za finansiranje predloženih reformi.

Savjetnik predsjednika države Mladen Grgić, takođe je izrazio zabrinutost u vezi s fiskalnom strategijom. On ističe da će planirani rast plata biti omogućen smanjenjem doprinosa i stvaranjem deficita u Fondu PIO, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po penzioni sistem zemlje.

Grgić upozorava da će povećanje minimalne zarade, iako manje nego što je prvobitno najavljeno, uz dodatne troškove za poslodavce, imati negativne posljedice na mikro i mala preduzeća, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i na budžete opština, što će rezultirati dodatnim indirektnim troškovima za budžet.

Stručnjaci upozoravaju da planirana dodatna potrošnja, usljed povećanja zarada, može stvoriti dodatnu ekonomsku i kreditnu aktivnost, ali će istovremeno izazvati inflaciju. Povećanje potrošnje, rasta plata i povećanja akciza stvoriće pritiske na inflaciju, što bi moglo dovesti do brzog porasta cijena i smanjenja kupovne moći građana.

U zaključku, stručnjaci ističu važnost pažljivog sagledavanja svih aspekata predloženih ekonomskih mjera kako bi se izbjegle dugoročne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju. Potrebno je pronaći balans između podsticanja ekonomske aktivnosti i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema zemlje kako bi se osiguralo održivo i prosperitetno ekonomsko okruženje za sve građane Crne Gore.

Nominalni rast plata biće od 35 do 135 eura za zaposlene koji primaju više od nove niže minimalne zarade (raspon od 600 do 2.000 eura prema tabeli u strategiji), a kalkulatorom je svima “obećano” povećanje od 25 odsto.