Državni dug Crne Gore biće znatno veći u narednoj godini, uprkos planovima Vlade da održava fiskalnu stabilnost. Prema podacima iz predloga Zakona o budžetu, na kraju trećeg kvartala dug je iznosio 4,705 milijardi eura, što predstavlja 59,4 odsto BDP-a. Neto dug, uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, iznosio je 4,121 milijardu eura ili 52,1 odsto BDP-a. Depoziti su na kraju septembra iznosili 583,5 miliona, uključujući 38.447 unci zlata, čija je vrijednost procijenjena na 125,5 miliona eura.

Sudeći po predlogu budžeta za 2025. godinu, država planira dodatno zaduženje od preko 500 miliona eura, što će dug uvećati na 5,88 milijardi eura – porast od 1,2 milijarde u periodu od samo 15 mjeseci. Procjena je da će na kraju ove godine dug iznositi 5,16 milijardi, dok se za 2027. očekuje smanjenje na 5,72 milijardi, a u 2028. godini dug bi mogao dosegnuti 5,928 milijardi eura.

Ministarstvo finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, u dokumentu ističe da nedostajuća sredstva za narednu godinu iznose oko 700 miliona eura. Kako bi pokrila dio deficita, Vlada planira pozajmicu od 500 miliona, dok je u budžetu ostavljena i mogućnost dodatnog zaduženja do milijarde eura za stvaranje fiskalne rezerve, koja bi služila za otplatu dugova u 2027. godini.

U strukturi duga koji treba otplatiti u narednim godinama najviše opterećenja predstavljaju obaveze po osnovu ino i domaćih obveznica, krediti kod kineske Eksim banke za izgradnju prve dionice auto-puta Bar-Boljare, komercijalni aranžmani podržani garancijama Svjetske banke iz 2018. i 2020. godine (PBG), kao i kredit kod Dojče banke iz 2023. Najveće jednokratne otplate odnose se na euroobveznice dospjele u aprilu 2025. godine u iznosu od 500 miliona, domaće obveznice iz 2026. godine od 50 miliona, te euroobveznice iz 2027. od 750 miliona eura.

Zakonski okvir za zaduživanje u 2025. predviđa i zaključivanje kreditnih aranžmana za razvojne projekte do 1,137 milijardi eura. Već u prva dva kvartala te godine realizovani su aranžmani u ukupnom iznosu od 329 miliona eura: izgradnja druge dionice auto-puta (EBRD, 200 miliona), modernizacija bolnica (CEB, 83 miliona), unapređenje sistema plaćanja sa inostranstvom TIPS clone (IBRD, osam miliona), rekonstrukcija obrazovnih institucija (EIB, 18 miliona) i nabavka vojnih logističkih vozila (CKB bank, 20 miliona).

U narednim godinama otplata duga predstavljaće ozbiljan izazov. Za 2026. potrebno je obezbijediti oko 383,6 miliona eura, dok će u 2027. za otplatu iz prethodnog perioda biti potrebno čak 1,165 milijardi, uključujući obveznicu iz 2020. u iznosu od 750 miliona. U 2028. godini planirana otplata iznosi 338,3 miliona, pri čemu najveći dio ide na redovnu otplatu kredita kod kineske Eksim banke, PBG aranžmana i obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama i domaćim bankama.

Analiza predloga budžeta jasno pokazuje da država i dalje povećava zaduženost gotovo bez kontrole, oslanjajući se na kredite za pokrivanje tekućih nedostataka i kapitalne projekte, dok se fiskalna rezerva planira više kao “sigurnosni jastuk” nego stvarno sredstvo smanjenja duga. Ukupno gledano, predstojeći period nosi značajan finansijski teret i pitanje koliko će Crna Gora uspjeti da održi stabilnost postaje sve ozbiljnije.