Prosječna neto zarada u Srbiji ponovo je veća nego u Crnoj Gori, nakon dvije i po godine obrnute situacije, i za maj iznosi 856 eura, dok je u Crnoj Gori za isti mjesec bila 832 eura.

Ukupan procenat opterećenja na zaradu u Srbiji je 45 odsto bruto iznosa, dok je u Crnoj Gori oko 31 odsto, zbog čega je ovo “preticanje” u visini neto zarade značajnije.

Prije programa poreske reforme “Evrope sad 1” u decembru 2021. godine, prosječna neto plata u Srbiji iznosila je 637, a u Crnoj Gori 537 eura. Već za januar 2022. godine nakon što je u Crnoj Gori ukinut doprinos na zdravstveno osiguranje, uveden neoporezivi dio zarade do 720 eura bruto i povećana minimalna zarada na 450 eura, dolazi do rasta statističke prosječne neto zarade na 686 eura, dok je u Srbiji za taj mjesec zarada bila 606 eura.

Odnosno tada je prosječna zarada porasla tako što je država smanjila opterećenje na zarade, a ne zbog značajnog rasta ekonomije ili privredne produktivnosti. Većinu rasta zarade od tada pojela je inflacija, jer zbirni uticaj godišnje prosječne stope inflacije za 2022, 2023. i šest mjeseci ove godine iznosi 28,6 odsto, dok ukupni procenat rasta samo cijena hrane 38,8 odsto.

Od tada prosječna neto zarada u Crnoj Gori raste zahvaljujući izmjenama više kolektivnih ugovora za sektor javni uprave, gdje radi svaki četvrti ukupno zaposleni, i kojima su značajno povećavane njihove zarade. Povećanja zarada bilo je i u značajnom broju državnih preduzeća sa više hiljada zaposlenih, što značajno utiče na rast prosjeka.

Kod privatnog sektora u posljednje dvije godine nije dolazilo do značajnijeg rasta zarada, osim kod trgovine i ugostiteljstva gdje postoji veliki nedostatak radne snage zbog čega su poslodavci morali radnike da pridobiju većim zaradama. Iz Unije poslodavaca su isticali da je povećanje zapošljavanja u javnoj upravi i državnim preduzećima kao i povećanje njihovih zarada, tiha biznis barijera jer im odvlači radnike čije plate se moraju zaraditi na tržištu.

U Srbije je od decembra 2021. do maja ove godine došlo do povećanja prosječne neto zarade sa 637 na 856 eura, ili za 34 odsto, bez značajnijeg smanjenja dažbina na zarade. Neoporezivi dio zarade povećan je sa 156 na 213 eura, dok doprinos za penzijsko osiguranje iznosi 24 odsto, a za zdravstveno osiguranje 10,3 odsto. Porez na zarade u Srbiji je 10 odsto.

Ukupan procenat opterećenja na zaradu u Srbiji je 45 odsto bruto iznosa, dok je u Crnoj Gori oko 31 odsto zbog ukidanja doprinosa na zdravstveno osiguranje i visokog iznosa neoporezive zarade.

Sada Vlada Crne Gore da bi ispunila obećanje o rastu prosječne neto zarade na 1.000 eura, u roku od 12 mjeseci nakon što je izabrana, nacrtom fiskalne strategije predviđa smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje sa 20,5 odsto. Time bi neto zarada zaposlenima porasla za oko šest odsto, što je 50 eura na sadašnju prosječnu zaradu od 832, dok bi posladavac uštedio oko 55 eura po radniku sa prosječnom zaradam zbog nižeg dobrinosa.

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, čiji je ovaj doprinos izvorni prihod, time bi ostao bez oko 280 miliona eura. Prognoza Vlade je da će zbog povećanja minimalne zarade za one sa srednjom stručnom spremom i zaposlene sa nižim kvalifikacijama na 600 eura i za zaposlene sa fakultetskom diplomom na 800 eura, zbog rasta poreske osnovice, dobiti 100 miliona eura, pa će manjak u kasi sa 280 smanjiti na 180 miliona eura.

Nizom drugih mjera, kao što je povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto za veći broj proizvoda i usluga, uvođenjem akciza na vina, naplate punog iznosa PDV-a na cijelu vrijednost kupovine preko interneta i prijema poštanskih pošiljki, mjerama za smanjivanje sive ekonomije i drugim… Vlada planira da prihoduje i preostalih 180 miliona eura izgubljenih zbog smanjenja doprinosa.

Ukupne mjere povećanja minimalne zarade sa 450 na 600 ili 800, kao i pretvaranje dijela bruto zarade (polovina doprinosa za penziono osiguranje) u neto zaradu, statistički se stiže do novembarske prosječne neto zarade od obećanih 1.000 eura.

Većinu rasta zarade u protekle dvije i po godine pojela je inflacija, jer zbirni uticaj godišnje prosječne stope Monstatove stope inflacije za 2022, 2023. i šest mjeseci ove godine iznosi 28,6 odsto, dok je ukupni procenat rasta samo cijena hrane 38,8 odsto