Uprkos intenzivnoj građevinskoj aktivnosti, podaci za kraj 2025. godine otvaraju i pitanje održivosti ovakvog tempa gradnje u Crnoj Gori. Naime, tokom četvrtog kvartala predviđena je izgradnja čak 1,47 hiljada stanova ukupne površine od 108,53 hiljade kvadratnih metara, što jasno ukazuje na nastavak snažnog investicionog zamaha u sektoru nekretnina.

Prema izvještaju Monstata, ovi planovi proizilaze iz ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola, koje se često tumače kao pokazatelj ubrzanog urbanog razvoja, ali i potencijalnog pritiska na prostor i infrastrukturu.

U istom periodu, prema podacima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović i jedinica lokalne samouprave, izdato je ukupno 277 građevinskih dozvola širom države. Ovaj broj dodatno potvrđuje trend kontinuiranog širenja gradnje, koji već duže vrijeme izaziva podijeljena mišljenja u javnosti.

Struktura dozvola pokazuje da je 153 izdato građanima, dok su 124 dobile kompanije. Iako fizička lica čine veći broj podnosilaca, u praksi upravo veći projekti kompanija imaju najizraženiji uticaj na prostor, što dodatno pojačava zabrinutost dijela javnosti zbog ubrzane urbanizacije.

Sve ovo ukazuje da, iako građevinski sektor ostaje jedan od pokretača ekonomije, ovakav obim gradnje sve češće otvara dileme o planskom razvoju, očuvanju prostora i dugoročnoj održivosti urbanih sredina u Crnoj Gori.