U razgovoru za 24kroz7 direktorica JU Muzeji i galerije Podgorica Ivana Ćupić govorila je o razlozima zašto se uključila u rad lokalne uprave, potrebama kulturnih radnika u Podgorici i Crnoj Gori, kao i o odnosu nove gradske uprave prema institucijama kulture.
Podgorica, grad na pet rijeka, je od davnina čvorište, ali i baza, mnogih naroda koji su ostavili trag, ali i brojna umjetnička djela. Koliko je to doprinijelo razvoju muzejske djelatnosti u Podgorici?
Glavni Podgorica, mora se razvijati kao zelen, otvoren i pravedan grad, ali mu je potreban i radikalno drugačiji pristup kulturnim politikama. Dosadašnje kulturne politike nijesu motivisale i pospješivale, već obeshrabrivale i diskriminisale kulturne radnike, koji bi trebalo da budu temelj našeg društvenog razvoja. Grad bez kulture je grad bez duše, a Podgorica je oduvijek bila antipod tome. Zbog toga sam se i uključila u rad lokalne uprave.
Kakvo je stanje sa muzejskom građom u JU Muzeji i galerije Podgorica?
Komisija za reviziju muzejskog materijala završila je u toku prethodne godine reviziju Etnografske zbirke, Umjetničke zbirke i Legata Rista Stijovića. Revizija Muzeja Marka Miljanova je prekinuta u oktobru zbog neadekvatnih uslova (hladnoće i čestih nestanaka struje), a u međuvremenu se pristupilo reviziji Istorijske zbirke koja je jako obimna, prije svega zbog više hiljada fotografija koje su u njenom fondu. Do sada je komisija obradila 2825 predmeta. Na popisnoj listi ima oko 3390 predmeta koji imaju urednu dokumentaciju, u smislu osnovnih listova i knjige invetara. Međutim, kako je izvjestan broj predmeta neinvetarisan, konačna lista muzejskih predmeta će uveliko nadmašiti postojeći broj. Kada se završi revizija Istorijske zbirke, nastaviće se revizija Muzeja Marka Miljanova, potom slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka, u kojoj, kao najkompleksnijoj zbirci, očekujemo najviše izazova. Cilj Komisije je da vrlo temeljno uradi ovu reviziju, kako bi konačno imali precizne podatke o fondu.
Kakvo ste stanje zatekli kad ste stupili na funkciju direktorice JU Muzeji i galerije Podgorica?
Zatekla sam naslijeđeni Plan rada prethodne uprave, koji je u međuvremenu usvojen, tako da nije bilo previše prostora za izmjene.
Među programskim prioritetima muzeja je i društvena uloga kulture. Realizacija tog programskog segmenta odnosi se na teme od šireg društvenog značaja i podrazumijeva promociju građanskih i multikulturalnih vrijednosti, demokratije, raznolikosti kulturnih identiteta i stvaralačkih izraza, kroz participaciju publike i građana, kao i veću zastupljenost društvenih grupa i zajednica. U okviru tog programskog segmenta, naša ustanova realizuje brojne tematske izložbe, programe saradnje sa civilnim sektorom kao i programe neformalne edukacije za djecu i mlade, koji se realizuju kroz interaktivno učenje.
Nastavljamo saradnju sa relevantnim subjektima – gradskim i nacionalnim institucijama, muzejskim i galerijskim ustanovama, organizacijama civilnog sektora iz oblasti kulture, umjetnosti i društvenih djelatnosti, kulturnim i umjetničkim udruženjima, medijima, kao i sa obrazovnim ustanovama, radi unaprijeđenja saradnje i programskih djelatnosti kao i u smjeru popularizacije kulture i upoznavanja javnosti sa našom kulturnom baštinom i umjetničkim stvaralaštvom.
Kakvi su prostorni kapaciteti JU Muzeji i galerije Podgorica i da li su oni dovoljni za vaš rad?
Što se tiče prostornih kapaciteta, oni su dovoljni za obavljanje muzejske djelatnosti. Stanje je dobro ali uvijek ima prostora za investicije i unapređenje uslova za rad.
Kakve projekte možemo očekivati od vaše ustanove u narednom periodu?
Pitanje zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine, pod ingerencijom JU Muzeja i galera Podgorice, pitanje revizije muzejskog fonda, digitalizacija fonda Muzeja, kao i modernizacija uslova i pristupačnosti izlagačkih prostora, samo su neki od planiranih projekata.
S tim u vezi, učestvujemo u projektu IVA (Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj) koji se implementira u okviru prvog poziva programa „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ i traje 12 mjeseci, a ima za cilj – uspostavljanje saradnje između institucija kulture iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine radi zaštite inkluzivnosti i uticaja kulturno-istorijskog nasljeđa, potom, jačanje kapaciteta partnerskih kulturnih institucija kroz edukaciju i nabavku opreme, kao i uvođenje novih inkluzivnih usluga koje čuvaju tradiciju i kulturno-istorijsko nasljeđe, kako bi muzeji postali inkluzivniji, vidljiviji i privlačniji građanima i turistima. U sklopu pomenutih aktivnosti, predviđena je organizacija Dana muzejske inkluzivnosti (u obje zemlje).
Najavila sam da mi je cilj i da tokom mandata posvetim jedan segment ženama umjetnicama koje se često ne spominju, koje su djelimično zaboravljene, u okviru manifestacije koja bi se zvala „Sjećanje naprijed“ . To bi podrazumijevalo da se napravi izložba iz našeg fundusa i fundusa Narodnog muzeja Crne Gore onih umjetnica koje više nijesu žive, kako bi se skrenula pažnja na njihov rad.
Međunarodna konferencija i Generalna skupština evropske asocijacije Savjeta Evrope – U partnerstvu sa evropskom asocijaciom Compendium of Cultural Policies and Trends, koja se bavi analizom kulturnih politika u zemljama članicama i potpisnicama Evropske konvencije o kulturi, sa sjedištem u Bonu (Njemačka) i u saradnji sa Univerzitetom „Mediteran“ Podgorica, JU Muzeji i galerije Podgorice realizovaće dvodnevnu međunarodnu konferenciju koja će okupiti više od osamdeset članova asocijacije, eksperata u kulturnim politikama, kustosa, muzejista, umjetnika i kulturnih djelatnika iz 45 evropskih zemalja.
Ono što nas posebno raduje, a što je nedostajalo kulturnoj ponudi Glavnog grada, jeste ponovno uvođenje Decembarskog likovnog salona, koji je dugi niz godina predstavljao sastavni dio DEUS-a Podgorice, odnosno ponude u okviru „Decembarskih dana kulture“. Decembarski salon će promovisati savremenu umjetničku scenu, a na njemu će, na poziv kustosa salona, učestvovati umjetnici različitih generacija i poetika. Predviđeno je da bude žiriran i da laureati dobiju novčane nagrade, a biće realizovan u izložbenim prostorima naše ustanove. Uz to, predviđeni su prateći edukativni programi, poput javnih stručnih vođenja, razgovora sa umjetnicima i radionica.
Budi na „TI“ sa muzejskim predmetom – novitet u ponudi muzeja, program koncipiran da afirmiše predmete i umjetnine iz Etnografskog, Arheološkog, Istorijskog odjeljenja, kao i rad Odjeljenja za muzejsku i galerijsku dokumentaciju – aktuelizujući i popularišući muzejsku djelatnost kroz dnevne manifestacije/forme. Cilj ovog programa je da na jednostavan i zanimljiv način približi muzejske kolekcije široj javnosti.
Kakav je odnos nove gradske uprave prema institucijama kulture?
Odgovoran i posvećen.
Komentariši