U svijetu književnosti, kritika je neizbježan dio procesa stvaranja i ocjenjivanja djela. Javne ličnosti poput J.R.R. Tokena, čija su djela postala kultna i voljena širom svijeta, nijesu pošteđene kritika i kontroverzi. Tolkin, čiji su romani “Gospodar prstenova” i “Hobit” postali stubovi epske fantastične književnosti, nije bio imun na podsmijeh i negativne komentare pojedinih kritičara.

Neki koji su čitali njegove knjige ili ih analizirali smatrali su ih dosadnim, apsurdnim ili čak vrijednim prezira. Međutim, Tolkin je pokazao izuzetnu smirenost i samopouzdanje u odnosu na takve komentare.

– I nemam razloga da se žalim, jer imam slično mišljenje o njihovim djelima -izjavio je on jednom prilikom.

Ova reakcija ukazuje na Tolkinovu neobičnu filozofiju prema kritikama, gdje je pokazao da je svjestan svoje vlastite vrijednosti i da ne dozvoljava da ga negativni komentari obeshrabre.

Postavlja se pitanje kako bi se Tolkin nosio s kritikama da je bio savremenik velikih pripovjedača poput Homera, Vergilija ili Dantea. Brojni obožavaoci vjeruju da bi njegov izuzetan talenat, maštovitost i narativna vještina bez sumnje osigurali da stoji rame uz rame s njima, te da bi mu bilo mjesto među najvećima u istoriji književnosti.

Ova tema otvara široku debatu o umjetnosti, kritici, percepciji djela i vrijednosti književnih ostvarenja. Da li su kritike upućene Tolkinu opravdane ili su rezultat neshvatanja njegovog djela u kontekstu vremena u kojem je živio? Kako bi se Tolkin nosio s kritikama u današnjem digitalnom dobu, gdje svako može izraziti svoje mišljenje putem interneta i društvenih mreža?

U konačnom, pitanje ostaje otvoreno: Da li je Tolkien zaista bio genije svog vremena ili pretjerano maštovit pisac čija djela nisu adekvatno cijenjena? Bez obzira na to, njegovo nasljeđe u svijetu književnosti ostaje neosporno i inspirativno za brojne generacije čitalaca širom svijeta, dok njegova djela nastavljaju da žive i očaravaju i nove generacije ljubitelja književnosti.