Informacije o mogućoj smjeni Nine Vukčević-Ćupić direktorice Muzeji i galerije Podgorice pojavile su se nakon što Savjet muzeja nije usvojio izvještaj o radu za 2024. godinu, što, prema Zakonu o kulturi, može predstavljati osnov za razrješenje. Ipak, treba naglasiti da je rad muzeja u prethodnom periodu bio prepoznat po brojnim uspješnim projektima i međunarodnim saradnjama.

Vukčević je za 24kroz7 istakla da je prethodni Savjet usvojio izvještaj koji je trebalo korigovati samo sa par tehnickih izmjena i da je na prvoj konstitutivnoj sjednici usvojen. Međutim, kasnije su, kako navodi pod ko zna čijim pritiscima, organizovali ponovno glasanje i tvrdili da je jedini član Savjeta koji ima veze sa likovnom umjetnošću podnio ostavku. Opet se postavlja pitanje – iz kojih razloga?

Pod rukovodstvom direktorice Muzeji i galerije Podgorice Nine Vukčević-Ćupić tokom protekle godine organizovane su 34 izložbe, od kojih su mnoge bile edukativne, muzejske i inkluzivne – namijenjene slabovidim osobama.  Posebnu pažnju posvetila je poboljšanju uslova za umjetnike, istakavši da je prevaziđena praksa da se od umjetnika zahtijeva poklanjanje radova muzeju, već da institucije treba da pružaju podršku u vidu honorara i produkcijskih uslova.

Uprava pod direktoricom Vukčević je takođe bila posvećena internacionalizaciji crnogorske kulture, što potvrđuje uspješna organizacija međunarodne konferencije “Compendium of Cultural Policies and Trends”. Ovaj prestižni skup okupio je više od osamdeset eksperata iz oblasti kulturnih politika iz 45 evropskih zemalja, a Muzeji i galerije Podgorice su, uz podršku Ministarstva kulture i medija, Univerziteta “Mediteran” i lokalnih institucija, postali važan akter u kulturnoj diplomatiji.

Administrativni izazovi i budućnost institucije

Iako je rad muzeja nailazio na izazove, poput birokratskih prepreka u sprovođenju kapitalnih investicija, Vukčević je istakla da je nepovoljna administrativna struktura doprinijela prolongiranju nekih planiranih projekata. Odsustvo sopstvenog žiro-računa institucije i komplikovane procedure javnih nabavki dodatno su usporile realizaciju infrastrukturnih projekata, ali to nije spriječilo tim muzeja da nastavi sa bogatim programima i unaprjeđenjem kulturne ponude.

Vukčević je za Pobjedu naglasila da su investicije uvijek cilj i da svaka uprava teži njihovom povećanju.

– Međutim, kada je u pitanju realizacija planiranih investicija, napominjem da je zbog složenog procesa javnih nabavki, kao i održavanja vanrednih lokalnih izbora u Podgorici, došlo do prolongiranja. Takođe, treba uzeti u obzir činjenicu da, zbog neposjedovanja sopstvenog žiro računa i nemogućnosti za samostalno sprovođenje procedura, nije započet tematsko-ekspozicioni plan, što je ozbiljan, dug i iscrpan proces – objasnila je Vukčević.

Dodala je da je JU Muzeji i galerije Podgorice u prošloj godini organizovala 34 izložbe.

– Među njima su bile muzejske i edukativne izložbe, izložbe namijenjene slabovidim osobama, kao i one u okviru međunarodne saradnje. Dakle, nije moglo biti riječi o ostavljanju poklona. Odavno je prevaziđena praksa u relevantnim muzejima da se od umjetnika traži rad na poklon kao uslov za izlaganje – to je paradoks i svojevrsna iznuda. Poklon se daje dobrovoljno. Umjetnicima treba obezbijediti honorar za pripremu izložbe i, koliko je moguće, produkcijske uslove od strane institucije koja ih poziva, kao što to rade ozbiljne ustanove – poručila je Vukčević.

Pod vodstvom Nine Vukčević-Ćupić, Muzeji i galerije Podgorice zabilježilo je impresivne rezultate u proteklim godinama, od povećanja broja posjeta, preko uspješnih međunarodnih projekata, do angažmana na inkluziji i digitalizaciji kulturne baštine.

Posjete i izložbe: Rast i inovacije

Galerija je u protekle tri godine zabilježila značajan porast posjeta. Godine 2022. muzej je posjetilo 14,365 ljudi, dok je 2023. taj broj narastao na 16,133. U 2024. godini, broj posjetilaca je iznosio impresivnih 22,032, što ukazuje na sve veću popularnost i interesovanje za kulturne sadržaje. Tokom 2022. i 2023. godine, galerija je organizovala po 19 izložbi, dok je u 2024. godini održana tri izložbe, među kojima su se izdvaja kapitalne izložbe Richarda Deacona i Filipa Jankovića.

Međunarodna saradnja i projekti

Galerija je bila aktivna u međunarodnim projektima, među kojima se izdvaja projekat Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj (IVA). Ovaj projekat, realizovan kroz poziv Kultura kreativnost Zapadni Balkan i finansiran sredstvima Evropske unije, ima za cilj povećanje konkurentnosti i održive kulturne proizvodnje na Zapadnom Balkanu. Kroz projekt, Muzej Podgorica je nabavio 3D skener i rotacionu ploču, koji su omogućili digitalizaciju muzejske i galerijske zbirke. Takođe, uz pomoć ovog projekta, razvijeni su suveniri i komercijalne kopije umjetničkih djela koje omogućavaju lakši pristup umjetnosti osobama sa invaliditetom.

Drugi značajan projekat bio je ABC – Alfabet ljubavi (ABC – The Alphabet of Love), koji je partnerima omogućio razvoj prekograničnih, multidisciplinarnih umjetničkih aktivnosti. U partnerstvu sa institucijama iz Italije, Poljske, Tunisa, Španije i Crne Gore, projekat se realizuje uz sufinansiranje Evropske unije, a u 2024. godini organizovani su projektni sastanci putem Zoom platforme.

Pored ovih projekata, Muzej Podgorica je podnio prijave na brojna međunarodna i domaća sredstva, uključujući one kod Ministarstva kulture i medija, ambasade Republike Bugarske, Goethe instituta i British Council-a. Saradnja sa British Council-om omogućila je izložbu Richarda Deacona, dok je saradnja sa Francuskim institutom omogućila izložbu Le Corbusiera.

Digitalizacija i obuka

U saradnji sa Global Digital Heritage, Galerija je nastavila sa digitalizacijom svojih zbirki, što je ključni korak u očuvanju kulturne baštine. Vrijednost ovog projekta u 2024. godini iznosi više od 200,000 €, a digitalizacija će se nastaviti i u narednim godinama. Takođe, organizovan je seminar za muzeje i kulturne institucije u zemlji i regionu, čime je povećan kapacitet za upravljanje digitalnim sadržajem i kulturnim naslijeđem.

Inkluzivnost i edukacija

Galerija je također značajno doprinijela inkluzivnosti kroz organizovanje izložbi i događaja za osobe sa invaliditetom. Jedna od najvažnijih izložbi bila je Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović, koja je omogućila osobama sa oštećenjima vida da kroz taktilnu interakciju dožive umjetnička djela. Takođe, galerija je obezbijedila prisustvo tumača za znakovni jezik prilikom otvaranja izložbi, čime se dodatno povećala dostupnost kulturnih sadržaja.

Edukacija i posjete djece

Muzej Podgorica je također usmjeren na edukaciju mladih, pa je tako 4,500 djece iz vrtića, osnovnih i srednjih škola, kao i fakulteta, posjetilo muzejske izložbe tokom 2024. godine. Posjete su često bile edukativnog karaktera, a ciljana publika bila je uključena u različite projekte i radionice.

U narednim mjesecima, Galerija u Muzeju Podgorice planira otvaranje novih izložbi, čime će nastaviti tradiciju bogatog kulturnog sadržaja. Sa jasnim fokusom na inkluzivnost, međunarodnu saradnju i digitalizaciju, muzejski tim pod vođstvom Nine Vukčević-Ćupić daje značajan doprinos kulturnom razvoju i očuvanju baštine Crne Gore.

Nasljeđe i doprinos crnogorskoj kulturi

Bez obzira na ishod administrativnih procesa, Nina Vukčević-Ćupić je ostavila značajan trag u crnogorskoj kulturi. Njena posvećenost savremenim muzejskim standardima, inkluzivnosti i međunarodnoj saradnji unaprijedila je Muzeje i galerije Podgorice, otvarajući vrata za nove generacije umjetnika i kulturnih radnika. Njena vizija da muzeji ne budu samo statične institucije, već dinamični prostori za dijalog, obrazovanje i razmjenu ideja, predstavlja smjer u kojem crnogorska kulturna scena treba da se razvija.

Kultura je živa materija, a institucije koje je oblikuju prolaze kroz promjene. Ono što ostaje iza svakog lidera su ideje, projekti i rezultati koji govore sami za sebe. U tom smislu, rad Nine Vukčević-Ćupić u Muzejima i galerijama Podgorice predstavlja vrijedan doprinos kulturnom životu Crne Gore.