Pomoćnica direktora za muzejske poslove Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i nekadašnja ministarka kulture i medija Maša Vlaović dala je intervju za 24kroz7 povodom novootvorene izložbe poznatog islandskog umjetnika Erroa u Podgorici.

– Kako ste odabrali teme za nedavnu izložbu islandskog umjetnika Erróa i kako je izgledao proces istraživanja i odabira radova?

Proces odabira tema za izložbu islandskog umjetnika Erróa bio je pažljivo vođen kako bi se postigla duboka integracija njegovog stvaralaštva u društveni diskurs i savremene teme poput globalnog kapitalizma, potrošačkog društva i brzog protoka informacija. Analizirajući njegov opus i širi kontekst umjetnosti i društva, ključno je bilo prepoznati kako se njegova umjetnost odnosi prema ovim pitanjima te kako se kontekstualizuje u šire društveno-političke narative.

Pri odabiru radova za izložbu, fokus je bio na onima koji najbolje prikazuju dubinu Erróovog stvaralaštva, te koji su najreprezentativniji za teme koje su istražene. Kroz kombinaciju serija kao što su Meca-Make-Up, Chinese Paintings, Svemir, kao i kapitalnih radova poput Ekspresionisti i Facescape, željeli smo stvoriti sveobuhvatan prikaz Erróovog stvaralaštva koji će publici omogućiti da uroni u kompleksnost njegovih radova. Takođe smo željeli istražiti različite tehničke i formalne eksperimente koje je umjetnik primjenjivao kroz kolaže, grafiku, filmsko stvaralaštvo i druge medije. Takođe, prilikom postavke smo vodili računa o interaktivnim elementima izložbe kako bismo podstakli dijalog i interakciju publike sa umjetničkim djelima.

Kroz proces istraživanja i odabir radova, cilj nam je bio da publici predstavimo ovu veoma značajnu izložbu koje je otvorila dijaloge o bitnim društvenim pitanjima.

– Kako se Vaš pristup kustoskom poslu razlikuje danas u odnosu na ranije, s obzirom na promjene u tehnologiji i društvu?

Današnji pristup kustoskom radu odražava fundamentalne promjene u tehnologiji i društvu, što rezultira dinamičnijim, interaktivnijim i angažovanijim pristupom nego ranije. Tradicionalni fokus na fizičke izložbene prostore sada je proširen integracijom novih tehnoloških alata i onlajn platformi, omogućavajući kustosima da dosegnu širu publiku i obezbijede pristup umjetnosti izvan granica galerija i muzeja.
Digitalne izložbe, virtuelne ture, podcast, TV emisije i interaktivni sadržaji postali su neizostavni dio kustoske prakse, pružajući publici priliku da istražuje. Ova transformacija odražava sveprisutnost tehnologije i potrebu za prilagođavanjem u dinamičnom digitalnom okruženju.
Pored toga, kustosi su postali svjesni značaja umjetnosti u društvenim i političkim diskusijama i sve više se angažuju u istraživanju širih implikacija umjetnosti. Uz estetske aspekte, oni podstiču kritičko razmišljanje i dijalog o širim društvenim, političkim i ekonomskim temama. Ovaj angažman odražava evoluciju kustoske uloge ka promovisanju inkluzivnosti i izražavanju dubljih društvenih vrijednosti kroz umjetnost. Danas se sve više koriste analitički i istraživački alati kako bi bolje razumjeli preferencije i potrebe publike, prilagođavajući svoj pristup i sadržaj u skladu sa tim.
U suštini, kustoska uloga ostaje ključna za razvoj i razumijevanje umjetnosti u savremenom svijetu. Prilagođavajući se novim tehnologijama i društvenim kontekstima, kustosi ostaju posrednici između umjetnika, djela i publike.

– Koliko je bila izazovna organizacija ovako velike i značajne izložbe za Crnu Goru?

Susret dvije značajne institucije, Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i Muzeja umjetnosti iz Rejkjavika, rezultirao je izložbom posvećenoj istaknutom islandskom umjetniku Erróu. Ovaj projekat predstavljao je kompleksan proces koji je zahtijevao ne samo dobru tehničku organizaciju i koordinaciju, već i duboko razumijevanje umjetničkog i društvenog konteksta u kojem Erró stvara. Savladavanje ovog izazova zahtijevalo je timski rad, multidisciplinarni pristup i duboko angažovanje u istraživanju i interpretaciji umjetnosti. Posebno sam ponosna na zajednički rad sa koleginicom Danielle Kvaran, koja je kustoskinja zbirke Erró u Muzeju umjetnosti Rejkjavik. Kroz intenzivnu saradnju sa kolegama iz Rejkjavika, kao i stručnjacima iz MSUCG, uspjeli smo realizovati izložbu koja je vrlo značajna za Crnu Goru, predstavljajući Erróa kao vizionara koji se hrabro suočava sa izazovima savremenog svijeta.

Zanimljivo je bilo uspostaviti skladnu i suštinski relevantnu izložbu koja bi odražavala bogato nasljeđe i doprinos Erróa svjetskoj umjetničkoj sceni. Kroz ovaj projekat interpretirali smo širok spektar umjetničkih medija koje Erró koristi, kao što su performansi, video-radovi, grafike, kolaži. Osim toga, važno je bilo uspostaviti dijalog između Erróovog umjetničkog izraza i lokalnog konteksta crnogorske publike, koja je kroz ovaj proces imala priliku da se susretne sa drugom kulturom i da istražuje impozantni opus ovog umjetnika.

– Možete li nam otkriti nešto o budućim planovima i projektima koje priprema Muzej savremene umjetnost Crne Gore (MSUCG)?

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore planira niz značajnih izložbi i projekata za ovu godinu, koji će dodatno obogatiti kulturni život Crne Gore. Ove godine će MSUCG biti domaćin nekim od najpoznatijih svjetskih umjetnika kao što su Kiki Smith, Sam Durant, Šejla Kamerić i Laibach, čime će pružiti crnogorskoj publici priliku da uživa u raznovrsnom spektru umjetničkih izraza visokog kvaliteta.

Posebno se ističe predstavljanje Darje Bajagić na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji, što predstavlja važan korak u promociji crnogorske umjetnosti na međunarodnoj sceni. U budućnosti, MSUCG planira nastaviti s organizacijom raznovrsnih umjetničkih događaja i saradnji kako bi dalje promovisali savremenu umjetnost i kulturu u Crnoj Gori. Uspjeh prethodnih projekata, poput ove izložbe islandskog umjetnika Erró-a, pruža podstrek za dalji rad i razvoj novih projekata koji će inspirisati i angažovati publiku. Ova ambiciozna agenda pokazuje odlučnost MSUCG-a da ostane relevantna kulturna institucija i da nastavi doprinositi umjetničkoj sceni ne samo u Crnoj Gori, već i šire.

– Na koji način MSUCG radi na promociji inkluzivnosti i dostupnosti umjetnosti široj publici?

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) predano radi na promociji inkluzivnosti i dostupnosti umjetnosti široj publici kroz niz inovativnih inicijativa koje oslikavaju njegovu predanost kulturnoj raznolikosti i otvorenosti. Digitalni sadržaji muzeja proširuju pristup umjetnosti na globalnom nivou, omogućavajući publici istraživanje savremene umjetnosti.

Uz to, saradnja sa lokalnom zajednicom i organizacija događaja relevantnih za lokalnu kulturu stvara mostove između umjetnosti i lokalnog identiteta, doprinoseći obogaćivanju kulturnog života Crne Gore.

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore nedavno je pokrenuo emisiju “Art Diverzija” u saradnji sa RTCG. Ova emisija istražuje širok spektar savremene umjetnosti i kulturne scene kroz razgovore, izložbe i autorska istraživanja. Fokusirajući se na MSUCG kao središte najnovijih umjetničkih trendova “Art Diverzija” otvara dijalog o značaju savremene umjetnosti i njenom uticaju na društvo, naglašavajući njen doprinos kao pokretača društvenih promjena.

Ovaj projekat nije samo umjetnički, već je i važan doprinos zajednici, podstičući razmišljanje o umjetnosti kao ogledalu društva i njegovih vrijednosti. MSUCG kroz organizaciju edukativnih programa, različitih radionica, predavanja prilagođen je svim uzrastima i interesima. Na taj način muzej osigurava, da umjetnost postane integralni dio života svih građana, podstičući raznolikost, otvorenost i inkluzivnost u kulturnom životu Crne Gore.

Kroz sve ove aktivnosti, MSUCG afirmiše ideju da je umjetnost najdublji oblik komunikacije.

– Koje su ključne lekcije koje ste naučili kao kustoskinja tokom svoje karijere i kako te lekcije primjenjujete u svom radu danas?

Jedan od ključnih principa koje primjenjujem u svom radu je spoznaja da umjetnost nije samo estetski doživljaj, već i moćan instrument za istraživanje promjena kroz analitički pristup.
Neprekideno težim otvorenosti prema novim ideja i inovacijama u svim aspektima mog rada. Posebno ističem saradnju sa studentima sa kojima aktivno radim 11 godina na Fakultetu umjetnosti, primjenjujući kreativne metode i razmišljanja o različitim perspektivama i interpretacijama umjetnosti.
Proces naučnog istraživanja mi je omogućio da uvidim kako se naizgled različiti fenomeni mogu povezati. Integracijom dva završena fakulteta, Ekonomskog fakulteta s jedne strane i Teorijom i istorijom umjetnosti s druge, uspjela sam da spojim njihove krajnosti i pronađem brojne dodirne tačke. Ovaj način povezivanja u mom radu rezultirao je simbiozom između nauke i umjetnosti, stvarajući prostor za intelektualnu kreativnost, koja me uvijek inspiriše.

24kroz7